Bosna i Hercegovina je u 2025. godini proizvela ukupno 14,4 teravatsata (TWh) električne energije, što je na istoj razini kao i prethodne godine, unatoč padu proizvodnje u termoelektranama i hidroelektranama tijekom proteklih dvanaest mjeseci.
Na to upućuju podaci Nezavisnog operatora sustava u BiH (NOS) i Agencije za statistiku BiH. Komentirajući ove pokazatelje, energetski stručnjak Edhem Bičakčić za Fenu ističe da je stabilna ukupna proizvodnja rezultat priključenja novih varijabilnih obnovljivih izvora, prije svega solarnih i vjetroelektrana, koje su uglavnom financirane privatnim kapitalom.
Fizički obujam izvoza električne energije iz BiH u 2025. iznosio je 7,8 TWh, dok je uvoz dosegnuo 5,4 TWh. I izvoz i uvoz bili su manji za devet posto u odnosu na prethodnu godinu.
„Kada se promatraju financijski pokazatelji, vidljivo je da je izvoz električne energije iznosio 870 milijuna KM, što predstavlja rast od 30 posto u odnosu na prošlu godinu. Istodobno, uvoz je dosegnuo 630 milijuna KM, što je povećanje od čak 102 posto, odnosno više nego dvostruko u odnosu na prethodnu godinu“, naglašava Bičakčić.
Neto izvoz električne energije fizički je iznosio 2,4 TWh i ostao je na razini prošle godine, dok je financijski dosegnuo 240 milijuna KM, što je smanjenje od 33 posto u odnosu na 2024. godinu.
Proizvodnja termoelektrana iznosila je 7,8 TWh, što je pad od sedam posto u odnosu na prethodnu godinu. Prema riječima Bičakčića, razlog su kronični nedostatak ugljena i slaba pogonska spremnost pojedinih termoblokova. Istodobno, proizvodnja hidroelektrana, u uvjetima nepovoljne hidrologije koja i dalje traje, pala je na 4,3 TWh, što je osam posto manje nego godinu ranije.
Vjetroelektrane i solarne elektrane bilježe rast
S druge strane, proizvodnja vjetroelektrana i solarnih elektrana priključenih na prijenosnu mrežu iznosila je 1,2 TWh i bila je dvostruko veća u odnosu na 2024. godinu, zahvaljujući priključenju novih postrojenja. Proizvodnja manjih obnovljivih izvora priključenih na distribucijsku mrežu – uključujući male hidroelektrane, industrijske elektrane, solarne i vjetroelektrane te postrojenja na biogoriva – dosegnula je 1,1 TWh, što predstavlja rast od 47 posto.
„Ovakav rast prvenstveno je rezultat intenzivnog priključenja novih solarnih elektrana u BiH, a taj se trend očekuje i tijekom 2026. godine“, zaključio je Bičakčić.
Trenutačna tržišna cijena električne energije kreće se oko 100 eura po megavatsatu.
