BiH izvan SEPA trenutačno je realnost koja izravno pogađa građane, poduzetnike i financijski sektor. Dok su sve zemlje regije već dio Jedinstvenog područja plaćanja u eurima (SEPA), Bosna i Hercegovina još čeka završetak zakonodavnih procedura kako bi mogla službeno podnijeti aplikaciju za članstvo.
Za tržište koje je snažno oslonjeno na Europsku uniju, to znači više troškove transakcija, sporije uplate i slabiju konkurentnost domaćih tvrtki.
Što je SEPA i zašto je važna?
SEPA (Single Euro Payments Area) omogućuje brza, standardizirana i znatno povoljnija plaćanja u eurima među zemljama članicama, pod istim uvjetima kao i domaće transakcije. Budući da se oko 80 % ukupne uvozno-izvozne razmjene BiH odvija s državama SEPA područja, svaki izostanak iz tog sustava znači trajno veće i kumulativne troškove za gospodarstvo.
U SEPA području danas su:
- sve članice Europske unije
- Ujedinjeno Kraljevstvo
- Island, Lihtenštajn i Norveška
- Švicarska, Monako, San Marino, Andora i Vatikan
- Srbija, Crna Gora, Albanija, Sjeverna Makedonija i Moldavija
Ulazak u SEPA znači uklanjanje administrativnih i bankarskih barijera, što potiče trgovinu, investicije i financijsku integraciju s EU tržištem.
Koliko BiH gubi jer je izvan SEPA?
Prema procjenama iz financijskog sektora, BiH zbog viših naknada za prekogranična plaćanja godišnje može izgubiti i do 100 milijuna KM.
Najveći teret snose:
- izvoznici i uvoznici
- IT i digitalne tvrtke koje posluju s EU tržištem
- freelanceri koji primaju uplate iz inozemstva
- dijaspora koja šalje novac obiteljima u BiH
Za gospodarstvo to znači veće operativne troškove i smanjenu konkurentnost u odnosu na zemlje regije koje već koriste SEPA pogodnosti.
Aplikacija za članstvo već pripremljena
Guvernerka Centralna banka Bosne i Hercegovine, Jasmina Selimović, potvrdila je da je aplikacija za članstvo u SEPA već napisana, ali da formalna predaja još nije moguća.
„U oba entiteta izrađeni su nacrti zakona o platnim uslugama, vlade su ih usvojile i uputile u parlamentarnu proceduru. Ipak, dok zakoni ne budu usvojeni u konačnim verzijama, Bosna i Hercegovina ne može predati aplikaciju“, pojasnila je Selimović.
Podsjetila je da je u prosincu prošle godine poslana predaplikacija te da Europska komisija o SEPA prijavama odlučuje dva puta godišnje – u svibnju i studenome.
„Nakon pozitivnog mišljenja slijedi šest mjeseci dubinske analize tržišta, a potom kreću transakcije“, naglasila je guvernerka.
Zakoni su ključ: odgovornost tek počinje
Ekonomist Admir Čavalić upozorava da formalni ulazak u SEPA nije kraj procesa, već početak ozbiljnog institucionalnog posla.
„Važno je naglasiti da je ulazak u SEPA tek prvi korak. Nakon toga najveća odgovornost je na Centralnoj banci BiH da koordinira implementaciju SEPA sustava. To je izazov kroz koji prolaze i druge zemlje regije koje su nedavno pristupile SEPA području“, izjavio je Čavalić za Nezavisne novine.
Prema njegovim riječima, aktivnosti se intenziviraju na entitetskoj razini.
„Priprema se set zakona, što sugerira da postoji određeni pritisak iz Bruxellesa ili drugih centara moći da se proces što prije dovrši. U Federaciji BiH taj set zakona bit će razmatran na sjednici 11. ožujka“, izjavio je Čavalić za Nezavisne novine.
Primjeri iz regije: Srbija i Crna Gora već koriste prednosti
Tijekom prošle godine Srbija i Crna Gora postale su dio SEPA sustava.
Iz Narodna banka Srbije priopćeno je da je Srbija postala 41. članica SEPA nakon usklađivanja regulative sa standardima Europske unije. Crna Gora je operativno pristupila SEPA području 7. listopada, a ministar financija Novica Vuković tada je simbolično izvršio prvu međunarodnu uplatu.
Za razliku od njih, BiH još prolazi zakonodavnu fazu.
Što članstvo u SEPA znači za poslovni sektor?
Za poslovni sektor BiH, ulazak u SEPA značio bi:
- niže troškove prekograničnih plaćanja
- brže izvršenje transakcija (često unutar jednog radnog dana)
- veću privlačnost za strane investitore
- lakše poslovanje s partnerima iz EU
- manje administrativnih prepreka
U kontekstu digitalizacije financija i rasta IT sektora, ostanak izvan SEPA sustava postaje strateški nedostatak.
Koliko košta čekanje?
BiH izvan SEPA znači kontinuirano veće troškove za građane i poduzeća te skuplja prekogranična plaćanja, posebno prema državama Europske unije. Budući da se oko 80 % ukupne vanjskotrgovinske razmjene odvija sa zemljama SEPA područja, financijski teret nije povremen – on je sustavan i dugoročan.
Dok zemlje regije ubrzano produbljuju financijsku integraciju s europskim tržištem i smanjuju troškove poslovanja, Bosna i Hercegovina riskira gubitak konkurentnosti i investicijske atraktivnosti.
Usvajanje zakona o platnim uslugama i formalna predaja aplikacije više nisu tehničko, već strateško pitanje. Ulazak u SEPA nije stvar političke volje, nego ekonomske nužnosti. Pitanje više nije hoće li BiH postati dio SEPA sustava, već koliku će cijenu gospodarstvo platiti za svako dodatno odgađanje.
