Europska komisija priprema strateški plan kojim želi značajno povećati kapacitete podatkovnih centara u Europi. Cilj je utrostručiti infrastrukturu u narednih sedam godina i smanjiti zaostatak za SAD-om i Kinom u području umjetne inteligencije.
No, ostvarenje tog cilja ovisi o ključnim resursima – energiji, vodi i društvenoj prihvaćenosti.
Rastući otpor javnosti i ekološki pritisak
Kako se broj podatkovnih centara povećava, raste i zabrinutost javnosti. Građani i aktivističke skupine upozoravaju na sve veći pritisak na okoliš, posebno kada je riječ o potrošnji vode i električne energije.
„Svaki put kad trepnemo nastane novi podatkovni centar”, kaže Aurora Gomez iz kampanje Tu nube seca mi rio (Tvoj oblak suši moju rijeku) u španjolskoj regiji Aragon.
Prema njezinim riječima, lokalne zajednice sve češće snose teret infrastrukture koja prvenstveno koristi globalnim tehnološkim sustavima.
Energetska infrastruktura kao usko grlo
Problem nije samo u rastu potražnje, već i u ograničenjima postojeće infrastrukture.
„Elektroenergetske mreže u Europi su dobro napravljene, ali nisu izgrađene za potrebe takve snage”, ocijenio je Michael Winterson, glavni tajnik Europskog udruženja podatkovnih centara.
To znači da će daljnji razvoj AI-a u Europi zahtijevati značajna ulaganja u elektroenergetske sustave.
Europa zaostaje u globalnom kapacitetu
Danas u Europi postoji više od tri tisuće podatkovnih centara, dok ih globalno ima više od 11.000. Najveći broj nalazi se u SAD-u, koji dominira i u ukupnom kapacitetu, zajedno s Kinom.
Unutar Europe, infrastruktura je koncentrirana u ključnim državama poput Njemačke, Francuske, Nizozemske, Irske i Ujedinjenog Kraljevstva.
Nordijske zemlje privlačne su zbog hladnije klime, dok južna Europa nudi dostupno zemljište za buduće projekte.
Eksplozija potrošnje energije
Podatkovni centri već sada troše oko 1,5 posto globalne električne energije, a očekuje se da će se taj udio udvostručiti do 2030. godine.
Velik dio energije troši se na hlađenje i infrastrukturu, a ne na samu obradu podataka. Procjene pokazuju da gotovo polovica europskih centara ne zadovoljava najnovije standarde energetske učinkovitosti.
U nekim državama situacija je već kritična – u Irskoj podatkovni centri troše više električne energije nego urbana kućanstva.
Javnost traži stroža pravila
Istraživanja pokazuju da građani podržavaju razvoj infrastrukture, ali pod jasnim uvjetima.
Čak 75 posto ispitanika u nekoliko europskih zemalja smatra da novi podatkovni centri trebaju koristiti isključivo obnovljive izvore energije, uz strogu regulaciju raspodjele resursa.
Voda kao novi ključni resurs
Osim električne energije, ključan izazov postaje i dostupnost vode za hlađenje servera. To je posebno osjetljivo pitanje u sušnim regijama poput Aragona.
Slični sukobi već se pojavljuju i u drugim dijelovima Europe, uključujući industrijski razvijene regije poput Lombardije.
Tehnološke ideje i realna ograničenja
U potrazi za rješenjima pojavljuju se i radikalne ideje. Elon Musk predložio je mogućnost premještanja podatkovnih centara u svemir.
No, stručnjaci upozoravaju na tehničke i energetske prepreke takvog pristupa.
Winterson smatra da bi takav koncept zahtijevao ogromne količine energije za održavanje infrastrukture u orbiti, što ga čini upitnim u praksi.
Ključno pitanje: može li Europa sustići konkurenciju?
Europska unija nalazi se pred strateškim izborom. S jedne strane stoji ambicija da postane relevantan igrač u AI ekonomiji, a s druge realna ograničenja resursa i infrastrukture.
Bez značajnih ulaganja u energetsku mrežu i održiva rješenja, razvoj umjetne inteligencije u Europi mogao bi ostati ograničen.
U globalnoj utrci, energija se sve više pokazuje kao jednako važan resurs kao i sama tehnologija.
