Sveobuhvatno istraživanje koje su proveli Coface i Observatory of Emerging Occupations ukazuje na ubrzanu transformaciju tržišta rada pod utjecajem umjetne inteligencije.
Analizirano je više od 900 zanimanja, a rezultati potvrđuju jasnu podjelu između poslova koji su otporni na automatizaciju i onih koji su joj izravno izloženi.
Fizički poslovi ostaju najotporniji
Zanimanja koja zahtijevaju fizičku prisutnost, rad s materijalima i interakciju s realnim okruženjem i dalje ostaju relativno sigurna.
Razlog je tehnološko ograničenje umjetne inteligencije, koja još uvijek ne može pouzdano navigirati kompleksnim fizičkim prostorima niti u potpunosti zamijeniti ljudsku spretnost i prilagodljivost.
Zbog toga su sektori poput građevine, ugostiteljstva i dijela proizvodnje trenutno izvan neposrednog dosega potpune automatizacije.
Uredski i analitički poslovi pod najvećim pritiskom
S druge strane, poslovi koji se temelje na obradi podataka i informacija nalaze se u zoni visokog rizika.
To uključuje zanimanja poput IT stručnjaka, financijskih analitičara i pravnika. Očekuje se da će u sljedećih pet godina AI sustavi moći samostalno obavljati kompleksne zadatke, uključujući planiranje, upravljanje dokumentima i analitičke procese – uz minimalnu ili nikakvu ljudsku intervenciju.
Geografske razlike: sjever Europe najizloženiji
Istraživanje također ukazuje na značajne razlike među europskim gospodarstvima.
Najveći rizik od automatizacije bilježe zemlje s visokim udjelom znanjem intenzivnih sektora, poput Danske, Švedske, Ujedinjenog Kraljevstva, Nizozemske i Švicarske.
Umjerenu izloženost imaju industrijski diverzificirane ekonomije poput Njemačke, Francuske, Poljske i Austrije, gdje kombinacija proizvodnje i stručnih usluga ublažava ukupni rizik.
Jug Europe kratkoročno u povoljnijoj poziciji
Najmanju izloženost trenutačno imaju gospodarstva južne Europe, uključujući Hrvatsku, Španjolsku i Grčku.
Struktura tih ekonomija, koja se u velikoj mjeri oslanja na turizam i poljoprivredu, trenutno ih čini otpornijima na brzu automatizaciju.
Fiskalni rizici: udar na porezne prihode
Jedan od ključnih zaključaka analize odnosi se na potencijalni fiskalni učinak.
Kako umjetna inteligencija najviše prijeti poslovima u višim platnim razredima, postoji realna opasnost od smanjenja prihoda od poreza na dohodak.
To bi moglo imati značajne implikacije za javne financije, osobito u razvijenim ekonomijama koje se oslanjaju na visoko kvalificiranu radnu snagu.
Transformacija tržišta rada tek počinje
Umjetna inteligencija ne znači nužno nestanak radnih mjesta, već njihovu duboku transformaciju.
Ključna promjena neće biti u količini rada, već u njegovoj strukturi – vrijednost će se sve više premještati prema poslovima koji kombiniraju tehnologiju, kreativnost i ljudsku interakciju.
U tom kontekstu, najveći izazov za gospodarstva neće biti tehnološki napredak, već brzina prilagodbe obrazovnih sustava i tržišta rada novoj realnosti.
