Prihodi tvrtki FBiH u 2025. godini dosegnuli su 79,26 milijardi KM, što predstavlja rast od 7,05% u odnosu na prethodnu godinu. Iako ovaj rezultat potvrđuje kontinuitet rasta, detaljnija analiza pokazuje da struktura tog rasta otvara važna pitanja o održivosti i kvaliteti ekonomskog razvoja.
Podaci koje objavljuje Akta.ba ukazuju na to da nominalni rast prihoda ne prati isti intenzitet u drugim ključnim segmentima gospodarstva.
Prihodi tvrtki FBiH rastu, ali zaposlenost pada
Unatoč snažnom rastu prihoda tvrtki FBiH, tržište rada bilježi negativan trend. Ukupan broj zaposlenih u privrednim društvima smanjen je na 368.966, što je pad od 2.327 radnika u odnosu na 2024. godinu.
Ovo je prvi zabilježeni pad zaposlenosti u posljednjih nekoliko godina i signal koji se ne može zanemariti.
Iz ekonomske perspektive, ovakav trend sugerira rast produktivnosti po zaposlenom, ali i potencijalnu strukturnu promjenu u gospodarstvu, gdje rast prihoda više ne generira proporcionalan rast radnih mjesta.
Profitabilnost: više dobiti, ali i više tvrtki u minusu
Struktura profitabilnosti dodatno potvrđuje kompleksnost ekonomskih kretanja.
U 2025. godini:
- 19.094 firme ostvarile su dobit od 6,13 milijardi KM (+8,4%)
- broj gubitaša porastao je na 8.259 tvrtki
- ukupni gubitak smanjen je na 1,17 milijardi KM
Ovaj odnos ukazuje na disperziju rizika – gubici su raspoređeni na veći broj poduzeća, ali su pojedinačno manji.
Drugim riječima, sustav pokazuje veću otpornost na velike negativne šokove, ali istodobno raste broj kompanija koje posluju na granici održivosti.
Neutralne firme i „tihi rizici“
Zanimljiv segment čine i 1.056 tvrtki koje su poslovale s tzv. pozitivnom nulom – bez gubitka, ali i bez dobiti.
Ova skupina predstavlja latentni rizik, jer u uvjetima pogoršanja tržišta može brzo prijeći u zonu gubitka.
Manje tvrtki bez prometa: znak aktivacije ili gašenja?
Broj tvrtki bez ostvarenog prometa smanjen je s 3.931 na 3.128.
Ovaj pad može imati dvojako tumačenje:
- dio poduzeća ponovno je aktiviran
- dio je izašao s tržišta (likvidacija ili brisanje)
U oba slučaja riječ je o procesu restrukturiranja poslovnog okruženja.
Rast postoji, ali nije ravnomjerno raspoređen
Prihodi tvrtki FBiH potvrđuju da gospodarstvo generira rast, ali ne i da je taj rast inkluzivan ili ravnomjerno raspoređen.
Ključni izazov nije više povećanje prihoda, već kvaliteta tog rasta. Pad zaposlenosti, rast broja gubitaša i postojanje velikog broja neaktivnih ili marginalno profitabilnih tvrtki ukazuju na duboke strukturne promjene.
U narednom razdoblju fokus ekonomske politike morat će se pomaknuti s kvantitete na strukturu rasta – odnosno na stvaranje modela koji istovremeno generira prihode, zapošljavanje i dugoročnu stabilnost.
