Dok većina kompanija ulaže u nove slojeve upravljanja kako bi kontrolirala rast i složenost poslovanja, danski Clever krenuo je suprotnim putem. Vodeći operater mreže punionica za električna vozila ukinuo je tradicionalnu hijerarhiju, eliminirao srednji menadžment i odbacio nazive radnih mjesta koji upućuju na nadređene i podređene.
Iz sjedišta u Kopenhagenu tvrtka danas posluje kroz samoupravne timove u kojima zaposlenici sudjeluju u donošenju odluka i preuzimaju odgovornost za njihovu provedbu.
Prema pisanju Euronewsa, iza tog modela stoji suosnivač Casper Kirketerp-Møller, koji je postupno uklanjao menadžerske razine još od 2019. godine. Na kraju je ukinuo čak i vlastitu funkciju glavnog izvršnog direktora.
Može li tvrtka biti brža bez hijerarhije?
Ideja nije nastala samo iz želje za drukčijom organizacijskom kulturom. Kirketerp-Møller smatra da klasične hijerarhije često usporavaju poslovanje jer odluke prolaze kroz više razina odobravanja.
„U novoj eri, u kojoj će umjetna inteligencija obavljati sve što je povezano s učinkovitošću, upravo će ljudske vještine i ljudska dimenzija poslovanja biti ključne kako bi tvrtke napredovale i inovirale”, rekao je za AFP.
To je argument koji se sve češće pojavljuje među liderima tehnoloških i inovativnih kompanija. Ako AI preuzima rutinske procese, konkurentska prednost sve više ovisi o kreativnosti, suradnji i brzini donošenja odluka.
Bez šefova ne znači bez odgovornosti
Cleverov model ne funkcionira bez pravila. Oko 500 zaposlenika raspoređeno je u više od 50 timova od osam do dvanaest članova. Svaki tim ima jasno definirane ciljeve i odgovornosti, uključujući zapošljavanje, razvoj zaposlenika i upravljanje projektima.
Drugim riječima, kompanija nije uklonila strukturu. Uklonila je klasičnu vertikalnu kontrolu.
To je važna razlika jer mnogi pokušaji uvođenja potpunog samoorganiziranja završavaju problemima upravo zbog nedostatka jasnih odgovornosti.
Zašto takav model privlači mlađe generacije?
Helge Hvid, profesorica sa Sveučilišta Roskilde koja proučava samoupravne organizacije, smatra da ravnije strukture odgovaraju promjenama na tržištu rada.
„Ljudi žele imati utjecaj na svoj posao, žele da njihov rad ima smisao i žele imati autonomiju”, istaknula je.
Takva očekivanja posebno su izražena među mlađim zaposlenicima koji sve manje prihvaćaju modele upravljanja temeljene isključivo na hijerarhiji i kontroli.
Rezultati koje menadžeri ne mogu ignorirati
Clever je tijekom interne revizije poslovanja 2024. godine anketirao zaposlenike. Čak 92 posto ispitanika izjavilo je da svako jutro s veseljem dolazi na posao.
Takvi podaci sami po sebi ne dokazuju da je model bez šefova uspješniji od tradicionalnog upravljanja. Ipak, pokazuju da visoka razina autonomije može pozitivno utjecati na angažiranost zaposlenika.
To je posebno važno u razdoblju kada kompanije diljem Europe traže načine kako zadržati kvalitetne ljude i povećati produktivnost bez stalnog povećanja troškova.
Eksperiment koji će tržište pažljivo pratiti
Prije nekoliko tjedana Kirketerp-Møller trajno je napustio kompaniju koju je osnovao. Time je otvoreno novo pitanje: može li sustav opstati bez osobe koja ga je osmislila?
Za sada odgovor izgleda potvrdno. Danska energetska grupa Andel, vlasnik Clevera od 2018. godine, najavila je da neće mijenjati postojeći model upravljanja.
Upravo će to biti pravi test cijelog projekta. Ako organizacija bez klasičnih šefova nastavi uspješno funkcionirati i nakon odlaska svog arhitekta, Clever bi mogao postati jedan od najzanimljivijih europskih primjera kako bi liderstvo moglo izgledati u eri umjetne inteligencije.
