Trideset i pet godina nakon osamostaljenja Slovenije, rasprava o tome tko je zaslužan za nastanak države i kakve vrijednosti ona danas treba braniti i dalje izaziva političke podjele.
U intervjuu za Slovensku tiskovnu agenciju (STA) povodom Dana državnosti, prvi slovenski predsjednik Milan Kučan osvrnuo se na događaje iz 1991. godine, ali i na izazove s kojima se Slovenija suočava danas. Njegove poruke daleko nadilaze povijesnu raspravu. Otvaraju pitanja političkog jedinstva, nacionalnog identiteta, međunarodnog položaja malih država i uloge institucija u razdoblju sve veće globalne nestabilnosti.
Tko je stvorio Sloveniju?
Kučan odbacuje tvrdnje da je osamostaljenje rezultat djelovanja samo jednog političkog bloka.
Prema njegovu viđenju, Slovenija je do neovisnosti došla kroz širi društveni i politički konsenzus koji je tijekom raspada Jugoslavije okupio velik dio stanovništva oko zajedničkog cilja.
Posebno naglašava da je i tadašnje slovensko komunističko vodstvo postupno zaključilo kako je jugoslavenski model dosegao svoje granice te da je razdruživanje postalo jedino održivo rješenje.
Takva interpretacija nije samo pitanje povijesti. Ona se izravno odnosi na način na koji države grade politički legitimitet i društveno povjerenje. Kada se zasluge za ključne nacionalne projekte pripisuju isključivo jednoj političkoj opciji, prostor za zajednički identitet postaje uži, a političke podjele dublje.
Mala država u svijetu velikih interesa
Možda najzanimljiviji dio Kučanovih poruka odnosi se na sadašnjost.
On upozorava da današnja politika postupno slabi osjećaj zajedništva i solidarnosti te da su male države posebno ranjive u razdoblju kada slabe međunarodne institucije i pravila koja su desetljećima činila temelj europske sigurnosti.
Njegova ocjena da je „Slovenija lak plijen za strane interese“ može se promatrati i kao upozorenje drugim manjim europskim državama.
U vremenu kada geopolitičke napetosti ponovno određuju gospodarske tokove, energetske politike i investicijske odluke, veličina tržišta postaje sve važniji faktor pregovaračke moći. Male ekonomije zato svoju sigurnost često ne grade vojnom ili gospodarskom snagom, nego stabilnim institucijama, međunarodnim partnerstvima i predvidivom vanjskom politikom.
Pouka koja nadilazi Sloveniju
Kučanova razmišljanja dolaze u trenutku kada Europa prolazi kroz razdoblje povećane neizvjesnosti.
Ratovi na europskom i bliskoistočnom prostoru, rast protekcionizma i sve češći izazovi međunarodnom pravu otvaraju pitanje koliko su postojeći globalni mehanizmi sposobni odgovoriti na nove krize.
Za male zemlje poput Slovenije, ali i Bosne i Hercegovine, to nije apstraktna politička rasprava.
Stabilnost međunarodnog poretka izravno utječe na investicije, trgovinu, pristup tržištima i dugoročne razvojne perspektive. Kada se povećava geopolitička neizvjesnost, rastu i troškovi poslovanja, dok investitori postaju oprezniji.
Zato se pitanja o ulozi institucija i međunarodnih saveza danas sve manje promatraju kao politička tema, a sve više kao gospodarsko pitanje.
Gaza, vanjska politika i reputacija države
Kučan je u intervjuu posebno kritizirao odnos dijela slovenske politike prema Izraelu.
Ocijenio je neprihvatljivim da se izraelsku vladu naziva prijateljskom dok, prema njegovim riječima, provodi genocid nad Palestincima. Istodobno je podržao predsjednicu Natašu Pirc Musar zbog njezina stava prema događajima u Gazi.
Neovisno o političkim stavovima, njegova poruka otvara važnu temu za svaku državu: koliko vanjska politika utječe na međunarodnu reputaciju.
Za zemlje veličine Slovenije ugled često predstavlja važan oblik političkog kapitala. Dosljednost u vanjskoj politici može ojačati međunarodni položaj države, dok česte promjene stava mogu smanjiti njezin utjecaj na međunarodnoj sceni.
Više od povijesnog intervjua
Na prvi pogled riječ je o razgovoru povodom državnog praznika.
No između redaka Kučan govori o mnogo širem problemu. O tome kako društva čuvaju osjećaj zajedništva, kako male države štite svoje interese i koliko su institucije važne kada globalni poredak postaje nestabilniji.
Upravo zato ovaj intervju nije samo pogled unatrag na 1991. godinu.
To je podsjetnik da politička stabilnost, društveno povjerenje i međunarodni ugled nisu trajne kategorije. One se grade desetljećima, a mogu se izgubiti mnogo brže.
Za male europske države to je lekcija koja danas možda vrijedi više nego u trenutku kada su nastajale.
