Bosna i Hercegovina nastavlja povećavati izvoz, ali još brže raste njezina ovisnost o uvozu.
U prvih pet mjeseci ove godine izvoz je porastao za 1,8 posto i dosegnuo 7,2 milijarde KM, dok je uvoz porastao 4,6 posto, na gotovo 12,8 milijardi KM. Rezultat je trgovinski deficit od 5,59 milijardi KM, pokazuju podaci Agencije za statistiku BiH.
Brojke potvrđuju trend koji godinama prati domaće gospodarstvo. Izvoz raste, ali nedovoljno brzo da bi pratio potražnju za uvoznim proizvodima, sirovinama i energentima.
Uvoz ponovno raste brže od izvoza
Najveći problem nije činjenica da BiH više uvozi nego izvozi. Problem je što se razlika dodatno povećava.
Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 56,3 posto, što znači da je na svakih 100 KM uvezene robe izvozom ostvareno nešto više od 56 KM prihoda.
Takav odnos pokazuje da domaća ekonomija i dalje snažno ovisi o proizvodima iz inozemstva. Istodobno, domaće kompanije još uvijek ne uspijevaju dovoljno povećati proizvodnju i izvoz kako bi smanjile taj jaz.
Za gospodarstvo to znači kontinuirani odljev novca prema stranim tržištima i veću osjetljivost na promjene cijena roba, energenata i sirovina.
Europska unija ostaje glavni oslonac izvoza
Najvažnije tržište za bh. kompanije i dalje je Europska unija.
Izvoz u zemlje EU porastao je 6,6 posto i dosegnuo 5,55 milijardi KM, što potvrđuje da europsko tržište ostaje ključni generator rasta domaće industrije.
Istodobno je porastao i uvoz iz Europske unije, za 5,7 posto, na 7,53 milijarde KM.
Ipak, trgovina s EU pokazuje znatno zdraviju sliku od ukupne vanjskotrgovinske razmjene. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 73,7 posto, osjetno više od državnog prosjeka.
To pokazuje da su domaće kompanije najkonkurentnije upravo na europskom tržištu, gdje ostvaruju najveći dio izvoznog rasta.
Slabija razmjena sa zemljama regije
Za razliku od Europske unije, trgovina sa zemljama CEFTA-e bilježi pad.
Izvoz na ta tržišta smanjen je za 6,2 posto i iznosio je 1,12 milijardi KM, dok je uvoz pao 2,4 posto, na 1,44 milijarde KM.
Ipak, odnos izvoza i uvoza ostao je povoljniji nego na ukupnoj razini gospodarstva. Pokrivenost uvoza izvozom u trgovini sa zemljama CEFTA-e iznosila je 77,4 posto.
To pokazuje da regionalna tržišta i dalje imaju važnu ulogu za bh. izvoznike, unatoč trenutačnom padu razmjene.
Što brojke zapravo govore?
Iza statistike krije se mnogo važnija poruka.
Bosna i Hercegovina uspijeva povećavati izvoz, ali ne dovoljno brzo da bi promijenila strukturu gospodarstva. Rast izvoza uglavnom dolazi s europskog tržišta, dok domaća ekonomija ostaje snažno ovisna o uvoznim proizvodima, opremi, energentima i sirovinama.
Trgovinski deficit od 5,59 milijardi KM nije samo vanjskotrgovinski pokazatelj. On pokazuje koliko domaće gospodarstvo još uvijek troši više nego što uspijeva prodati na stranim tržištima.
Dok god uvoz raste brže od izvoza, deficit će ostati jedan od najvećih strukturnih izazova bh. ekonomije. Upravo zato dugoročni rast neće ovisiti samo o većem izvozu, nego i o sposobnosti domaćih kompanija da zamijene dio uvoza vlastitom proizvodnjom i povećaju dodanu vrijednost proizvoda koje plasiraju na međunarodna tržišta.
