Google je sudjelovao u investicijskom krugu vrijednom 411 milijuna eura za njemački startup Proxima Fusion, koji razvija tehnologiju za prvu europsku komercijalnu elektranu na nuklearnu fuziju. Na prvi pogled riječ je o još jednom ulaganju u perspektivnu tehnologiju. U stvarnosti, Google ulaže u nešto što bi moglo odrediti kako će umjetna inteligencija i globalna industrija dobivati energiju tijekom sljedećih desetljeća.
Potražnja za električnom energijom raste brže nego posljednjih desetljeća. Razlog nisu samo električni automobili ili industrijska dekarbonizacija. Najveći potrošači postaju podatkovni centri koji pokreću umjetnu inteligenciju. Za tehnološke kompanije pitanje energije postaje jednako važno kao i razvoj novih AI modela.
Zbog toga Google posljednjih godina ulaže u nuklearnu energiju, geotermalne projekte i obnovljive izvore. Ulaganje u Proximu dio je iste strategije – osigurati dugoročan pristup stabilnoj energiji bez emisija ugljikova dioksida.
Europa pokušava uhvatiti korak
Investicijski krug predvodili su XTX Ventures i East X Ventures, dok su se među strateškim ulagačima našli Google i RWE. Nakon nove investicije Proxima Fusion procijenjena je na oko 2,7 milijardi eura, čime je postala najbolje financirani startup za nuklearnu fuziju u Europi.
Glavni izvršni direktor i suosnivač Francesco Sciortino poručio je da se Europa utrkuje sa Sjedinjenim Državama i Kinom u razvoju prve komercijalne elektrane na nuklearnu fuziju. Istodobno želi dokazati da europske kompanije mogu razviti tehnologije koje će biti konkurentne na globalnom tržištu, a ne samo stvarati znanstvena otkrića.
To nije bez razloga. Dok Europa tek gradi vodeću kompaniju u ovom području, američki konkurenti već raspolažu znatno većim kapitalom. Commonwealth Fusion Systems dosad je prikupio oko 2,9 milijardi dolara, dok je Helion Energy, koji podupire i Sam Altman, osigurao približno 1,5 milijardi dolara.
Zašto je nuklearna fuzija toliko važna?
Za razliku od današnjih nuklearnih elektrana koje energiju proizvode cijepanjem atoma, nuklearna fuzija spaja atome vodika u helij i pritom oslobađa goleme količine energije.
Prednost je u tome što takav proces ne stvara velike količine dugotrajnog radioaktivnog otpada i ne emitira ugljikov dioksid. Upravo zato znanstvenici desetljećima pokušavaju razviti tehnologiju koja bi omogućila gotovo neograničen izvor čiste energije.
Problem je što nitko još nije uspio taj proces pretvoriti u komercijalno isplativu elektranu. Zbog iznimno visokih temperatura i složenog upravljanja plazmom riječ je o jednom od najzahtjevnijih tehnoloških izazova današnjice.
Google ulaže u energiju, a ne samo u startup
Proxima razvija tehnologiju poznatu kao stellarator, jedan od nekoliko pristupa nuklearnoj fuziji. Za razliku od češće korištenog tokamaka, stellarator koristi složeniji sustav magneta koji bi dugoročno mogao omogućiti stabilniji i učinkovitiji rad reaktora. Upravo na toj tehnologiji Proxima želi izgraditi svoju konkurentsku prednost.
Kompanija planira početkom 2030-ih pokrenuti demonstracijski reaktor koji bi potvrdio da tehnologija može funkcionirati izvan laboratorija. Komercijalna elektrana planirana je za drugu polovicu desetljeća.
Nova investicija omogućit će širenje proizvodnje visokotemperaturnih supravodljivih kabela i magneta, razvoj proizvodnih kapaciteta te zapošljavanje novih stručnjaka iz područja inženjerstva, proizvodnje i operacija.
Zašto Google ulaže sada?
Google je već investirao u američki Commonwealth Fusion Systems, s kojim je 2025. potpisao i ugovor o budućoj kupnji električne energije kada njegova prva komercijalna elektrana počne raditi.
Takav pristup pokazuje da tehnološki divovi više ne promatraju energiju kao običan operativni trošak. Za kompanije koje razvijaju umjetnu inteligenciju, pristup pouzdanoj električnoj energiji postaje strateška prednost jednako važna kao procesori ili podatkovni centri.
Istodobno, Google otvoreno priznaje da je komercijalizacija nuklearne fuzije iznimno zahtjevna i da uspjeh nije zajamčen. Upravo zato ulaže u više različitih energetskih tehnologija, umjesto da se oslanja na jedno rješenje.
Tko prvi uspije, mogao bi promijeniti energetsko tržište
U utrci za komercijalnu nuklearnu fuziju danas sudjeluju startupi, energetske kompanije i tehnološki divovi. Ulog nije samo razvoj nove elektrane, nego stvaranje izvora energije koji bi mogao promijeniti način na koji se napajaju industrija, podatkovni centri i gradovi.
Za Europu je Proxima prilika da uhvati korak sa Sjedinjenim Državama i Kinom u jednom od najambicioznijih tehnoloških područja. Za Google je riječ o dugoročnoj investiciji u infrastrukturu koja bi jednog dana mogla pokretati njegov AI ekosustav.
Zato ova investicija nije oklada na jedan startup. Ona pokazuje da se utrka za umjetnu inteligenciju sve više pretvara u utrku za energiju. Kompanije koje prve osiguraju stabilne i čiste izvore električne energije mogle bi steći jednako važnu konkurentsku prednost kao one koje danas razvijaju najnaprednije AI modele.
