Mnogi vjeruju da se otpornost temelji na snažnom karakteru, upornosti i čvrstoj volji. No primjeri dugovječnih kompanija i istraživanja pokazuju da sposobnost suočavanja s izazovima ne ovisi samo o pojedincu. Jednako su važni kvalitetni odnosi, međusobna podrška i sustavi koji ljudima pomažu da prebrode teška razdoblja.
Što je zajedničko najdugovječnijim kompanijama?
Dok je istraživao za knjigu Outlast, investitor Eric Markowitz pokušao je otkriti zašto neke kompanije uspijevaju opstati stoljećima, unatoč velikim promjenama u poslovnom okruženju.
Među primjerima su japanska građevinska kompanija koja svoje korijene vuče iz 578. godine te talijanski proizvođač oružja Beretta, osnovan 1526. godine. Takve su organizacije tijekom povijesti prolazile kroz ratove, gospodarske krize, političke prevrate i tehnološke promjene.
Njihova dugovječnost ne može se pripisati samo upornosti i sposobnosti prilagodbe. Važnu ulogu imaju i način organizacije, prijenos znanja te odnosi koji omogućuju kontinuitet poslovanja.
Markowitz upozorava da se otpornost često promatra preusko, kao osobina pojedinca. No dugoročna otpornost nije samo osobna sposobnost, nego i rezultat sustava u kojem ljudi djeluju.
Otpornost nije samo osobna osobina
Psihološka otpornost obuhvaća sposobnost suočavanja sa stresom, prilagodbe promjenama i oporavka nakon teških iskustava. No na to koliko ćemo se uspješno nositi s izazovima utječe i okruženje u kojem živimo i radimo.
S jedne strane nalazi se osobna otpornost – sposobnost da ostanemo pribrani, prilagodljivi i ustrajni kada se suočimo s poteškoćama.
S druge strane nalazi se društvena otpornost, koja proizlazi iz kvalitetnih odnosa, međusobnog povjerenja, suradnje i dostupne podrške.
Te se dvije dimenzije nadopunjuju. Osobna snaga može pomoći u suočavanju s problemima, ali podrška drugih često olakšava njihovo rješavanje i dugoročni oporavak.
Što nas može naučiti primjer pustog otoka?
Znanstvenica Emiliana Simon-Thomas predlaže jednostavan misaoni eksperiment: zamislite skupinu ljudi koja nakon brodoloma završi na nenaseljenom otoku.
Prva pomisao mogla bi biti da će preživjeti oni koji su fizički najjači, najizdržljiviji ili najinteligentniji. No za opstanak skupine važni su i drugi čimbenici.
Podjela zadataka, dijeljenje resursa i zajedničko preuzimanje odgovornosti mogu biti presudni za uspješno suočavanje s teškim okolnostima. Suradnja omogućuje da pojedinci udruže svoje sposobnosti i nadoknade međusobne slabosti.
Isti princip vrijedi i izvan kriznih situacija: zajednički se problemi lakše rješavaju kada ljudi mogu računati jedni na druge.
Zašto je društvena otpornost važna?
Način na koji razumijemo otpornost utječe i na to kako reagiramo kada se pojave problemi.
Ako vjerujemo da sve moramo riješiti sami, možemo preuzeti previše odgovornosti, izbjegavati traženje pomoći i postupno se iscrpiti. Takav pristup ne mora značiti veću snagu, nego može povećati osjećaj usamljenosti i pritiska.
Kada otpornost promatramo kao zajednički proces, lakše tražimo pomoć, dijelimo odgovornost i zajedno pronalazimo rješenja.
To je posebno važno u poslovnom okruženju. Kompanije koje ulažu u razvoj zaposlenika, prijenos znanja, suradnju i kvalitetnu organizaciju rada stvaraju čvršće temelje za suočavanje s krizama. Takvo okruženje omogućuje bržu razmjenu informacija, učinkovitije rješavanje problema i lakši oporavak nakon nepredviđenih događaja.
Dugoročni uspjeh počiva na kvalitetnom sustavu
Otpornost ne znači da svatko mora sve izdržati sam. Mnogo je važnije stvoriti uvjete u kojima ljudi mogu surađivati, razmjenjivati iskustva i osloniti se jedni na druge kada se pojave poteškoće.
Takav pristup koristi pojedincima, timovima i cijelim organizacijama. Umjesto da se uspjeh oslanja na nekoliko iznimno sposobnih ljudi, gradi se sustav u kojem se znanje dijeli, odgovornost raspoređuje, a problemi rješavaju zajednički.
Kako ističe i analiza objavljena na portalu Inc., dugoročna otpornost ne počiva samo na pojedincima koji uspijevaju izdržati najveći pritisak, nego i na sustavima koji ljudima omogućuju da se zajedno nose s izazovima.
Društvena otpornost daje snagu za dugoročni uspjeh
Društvena otpornost ne isključuje osobnu snagu, nego je nadopunjuje. Upornost, disciplina i sposobnost prilagodbe ostaju važne, ali njihovu učinkovitost dodatno jačaju povjerenje, kvalitetni odnosi i podrška okoline.
Pojedinci i kompanije koji žele dugoročno napredovati zato ne bi trebali ulagati samo u razvoj osobnih sposobnosti. Jednako je važno graditi zajednicu i sustave koji omogućuju suradnju, učenje i zajedničko prevladavanje poteškoća.
Jer prava otpornost ne pokazuje se samo u tome koliko možemo podnijeti sami, nego i u tome koliko dobro možemo djelovati zajedno.
Izvor: INC; prijevod i prilagodba: financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.
