Maloprodaja eurozone u kolovozu se tek neznatno oporavila nakon srpanjskog pada. Realni volumen prodaje porastao je 0,1 posto na mjesečnoj razini, dok je u srpnju pao 0,6 posto.
Kolovoški rast nije nadoknadio prethodni pad. Ako se lipanjska razina postavi na 100, nakon srpanjskih −0,6 posto i kolovoških +0,1 posto indeks iznosi približno 99,5. Prema izračunu Financa.ba na temelju Eurostatovih mjesečnih stopa, maloprodaja je tako ostala oko 0,5 posto ispod lipanjske razine.
Na godišnjoj razini rast je bio nešto snažniji. Volumen maloprodaje bio je 0,8 posto veći nego u kolovozu prošle godine. To je ubrzanje u odnosu na srpanj, kada je godišnji rast iznosio 0,4 posto.
Neprehrambena roba vratila dio srpanjskog pada
Razlike među kategorijama pokazuju što stoji iza ukupnog rasta od 0,1 posto.
Prodaja hrane, pića i duhana porasla je 0,1 posto u odnosu na srpanj. Neprehrambeni proizvodi zabilježili su rast od 0,5 posto, dok je volumen prodaje motornih goriva pao 1,9 posto.
Rast neprehrambene robe dolazi nakon srpanjskog pada od 1,2 posto. Kolovoški oporavak zato nije bio dovoljan da nadoknadi prethodni pad.
Njemačkih 1,3 posto izgleda drukčije nakon srpanjskog pada
Među najvećim gospodarstvima eurozone Njemačka je u kolovozu zabilježila rast maloprodaje od 1,3 posto. Mjesec ranije volumen prodaje pao je 3,2 posto.
Ako lipanj postavimo na 100, nakon ta dva mjeseca njemačka maloprodaja završava na približno 98,1. Kolovoški oporavak tako je ostavio volumen prodaje oko 1,9 posto ispod lipanjske razine.
Francuska je u kolovozu zabilježila pad od 1,1 posto. Italija je rasla 0,1 posto, a Španjolska 0,3 posto.
Godišnja usporedba pokazuje izražene razlike među najvećim gospodarstvima. Njemačka je bila 0,4 posto ispod prošlogodišnje razine, Italija 0,5 posto, a Španjolska 0,6 posto. Od četiri najveća gospodarstva eurozone jedino je Francuska zabilježila rast, od 1,3 posto.
Hrvatska je bila iznad prosjeka eurozone. Volumen maloprodaje porastao je 0,5 posto u odnosu na srpanj i 3,2 posto u odnosu na kolovoz prošle godine.
Industrija se oporavlja brže od maloprodaje
Najnoviji podaci sada pokazuju poboljšanje u industriji. Rujanski indeks menadžera nabave u prerađivačkoj industriji eurozone porastao je na 52,9 bodova, s 52,7 u kolovozu. Dosegnuo je najvišu razinu od svibnja 2022., dok su novi nalozi rasli najbrže od ožujka 2022.
PMI se odnosi na rujan, a najnoviji podaci o maloprodaji na kolovoz, pa ih ne treba čitati kao izravnu mjesečnu usporedbu. Smjer je ipak različit: industrijski pokazatelj ubrzava, dok je maloprodaja vratila tek dio srpanjskog pada.
Maloprodaja pritom nije isto što i ukupna potrošnja kućanstava jer ne obuhvaća potrošnju na usluge. Kolovoških 0,1 posto zato ne govori da ukupna potrošnja pada.
Za trgovce je važniji drugi podatak. Tri od četiri najveća gospodarstva eurozone još imaju manji volumen maloprodaje nego prije godinu dana. Industrijski oporavak zato se zasad ne vidi jednako jasno na prodajnim količinama u trgovinama. Dok se to ne promijeni, kompanije koje ovise o potrošnji robe imaju malo razloga računati na snažniji rast potražnje samo zato što se proizvodni pokazatelji popravljaju.
Autor: financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.
