Europska komisija želi kandidatkinjama omogućiti pristup pojedinim dijelovima europskog tržišta prije članstva, kada ispune uvjete u konkretnom području.
Komisija je 6. listopada predstavila paket priprema za buduće proširenje. SEPA, roaming, energetsko tržište i prometni koridori već omogućuju različite oblike integracije prije članstva. Komisija ih sada želi povezati u predvidljiviji sustav.
Pristup bi ovisio o usklađenosti propisa i sposobnosti zemlje da ih provodi. Za svako područje bili bi određeni uvjeti, način nadzora te mogućnost suspenzije ako se obveze ne ispune.
Jedinstveno tržište u dokumentu Komisije označeno je kao prvi prioritet gospodarske konvergencije. Za Crnu Goru, Albaniju, Moldovu i Ukrajinu najavljene su posebne indikativne karte postupne integracije u sklopu Paketa proširenja za 2026., pod uvjetom nastavka reformi.
BiH nije među te četiri zemlje, ali već sudjeluje u pojedinim oblicima postupne integracije.
SEPA bi BiH mogla uštedjeti više od 176 milijuna KM godišnje
Centralna banka BiH 6. kolovoza 2026. službeno je podnijela zahtjev za pristup Bosne i Hercegovine Jedinstvenom području plaćanja u eurima – SEPA. Zahtjev se razmatra, pa BiH još nije članica SEPA-e.
Prethodno su u oba entiteta usvojeni financijski propisi potrebni za podnošenje zahtjeva.
Prema procjeni CBBiH, temeljenoj na zajedničkoj analizi sa Svjetskom bankom, pristup SEPA-i mogao bi donijeti više od 90 milijuna eura, odnosno više od 176 milijuna KM godišnjih ušteda na prekograničnim plaćanjima.
Dio sadašnjih troškova nastaje jer međunarodna plaćanja iz BiH prolaze kroz korespondentne banke koje naplaćuju dodatne naknade. SEPA bi trebala pojednostaviti takve transakcije i smanjiti njihov trošak.
CBBiH je u srpnju pokrenula i domaći sustav instant plaćanja, koji omogućava prijenos novca između banaka u nekoliko sekundi, 24 sata dnevno.
Sustav koristi tehnologiju europskog TIPS-a. ECB je ranije naveo da je regionalni TIPS Clone tehnički moguće povezati s TIPS-om, ali odluka o povezivanju BiH nije potvrđena.
BiH pregovara o uključivanju u europski roaming
Vijeće EU-a u lipnju je odobrilo otvaranje pregovora o proširenju režima Roam Like at Home na BiH i ostale partnere zapadnog Balkana.
Roaming između BiH i EU-a još nije ukinut. Prije uključivanja BiH mora uskladiti i provoditi relevantna europska pravila.
Moldova i Ukrajina od početka 2026. već sudjeluju u režimu Roam Like at Home iako nisu članice EU-a.
Tržište električne energije još čeka reforme
U energetici je BiH dalje od povezivanja s tržištem EU-a.
BiH je članica Energetske zajednice, kroz koju preuzima dio europskih energetskih pravila. Za povezivanje domaćeg tržišta električne energije s unutarnjim tržištem EU-a mora dovršiti regulatorne reforme.
Energy Community Secretariat upozorio je u travnju da BiH mora potpuno prenijeti Electricity Integration Package kako bi se njezino tržište moglo povezati s europskim.
To je posebno važno jer je, prema Energetskoj zajednici, BiH najveći neto izvoznik električne energije među njezinim članicama.
Potrebne reforme uključuju uspostavljanje organiziranog day-ahead i intraday tržišta te njegovo povezivanje s jedinstvenim europskim tržištem električne energije.
Prema podacima Energetske zajednice ažuriranima 28. kolovoza 2026., BiH još nije imala imenovanog NEMO operatora za day-ahead tržište. Albanija, Crna Gora, Srbija, Sjeverna Makedonija i Moldova već su ih imale.
Brži prolazak robe preko granice
Za izvoznike je drugi dio integracije vrijeme potrebno da roba prijeđe vanjsku granicu EU-a.
BiH i Hrvatska u srpnju su potpisale novi sporazum o graničnim prijelazima. Njime se povećava broj prijelaza najviše kategorije i proširuju mogućnosti međunarodnog cestovnog prometa ljudi i robe.
Sporazum omogućuje daljnju primjenu inicijative EU–Western Balkans Green Lanes. BiH može koristiti tehničku pomoć za pripremu infrastrukture inspekcijskih službi na prijelazima Gradiška i Svilaj.
Transportna zajednica kao prepreke navodi čekanja, ponovljene kontrole, neusklađeno radno vrijeme službi i nedostatak odgovarajuće infrastrukture.
Pristup tržištu može se suspendirati
Raniji pristup pojedinom dijelu europskog tržišta bio bi uvjetovan.
Komisija predviđa da svaka mjera postupne integracije ima definirane uvjete, način praćenja te mogućnost suspenzije i ponovne uspostave pristupa.
Ako država ne ispuni obveze u određenom sektoru, odgovor bi u pravilu bio ograničen na taj sektor. Šire nazadovanje u temeljnim reformama ili strateškom usklađivanju moglo bi imati šire posljedice.
Sličan princip BiH već poznaje kroz Plan rasta za zapadni Balkan. Nakon desetpostotnog smanjenja početne alokacije zbog kašnjenja Reformske agende, indikativna alokacija za BiH iznosi 976,6 milijuna eura. Isplate ovise o ispunjavanju propisanih uvjeta.
BiH nije u prvoj četvorci
BiH nije među Crnom Gorom, Albanijom, Moldovom i Ukrajinom, za koje Komisija zasad najavljuje posebne indikativne karte postupne integracije.
Ipak, zahtjev za SEPA-u već je predan, a pregovori o uključivanju zapadnog Balkana u europski roaming režim su otvoreni. U energetici potrebne reforme još nisu završene.
Za BiH se gospodarska integracija s EU-om već odvija sektor po sektor. Brzina pristupa sljedećem dijelu europskog tržišta ovisit će o tome jesu li za njega usvojena i provedena potrebna pravila.
Autor: financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.
