Prosječna mjesečna neto plaća isplaćena u pravnim osobama u Bosni i Hercegovini za svibanj 2026. godine iznosila je 1.691 KM, što je nominalno 0,4 posto više nego u travnju, dok je realno porasla za 1,3 posto. Riječ je o dosad najvišoj prosječnoj neto plaći zabilježenoj u BiH.
Iako plaće nastavljaju rasti, kupovna moć zaposlenih povećava se znatno sporije. U odnosu na svibanj prošle godine prosječna neto plaća nominalno je porasla 7,4 posto, no nakon uračunate inflacijeInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... realni rast iznosio je svega 1,7 posto. To pokazuje da je dio povećanja plaća i dalje neutraliziran rastom cijena.
IT i financije i dalje uvjerljivo prednjače
Najviše prosječne neto plaće i dalje su zabilježene u djelatnosti informacija i komunikacija, gdje su zaposleni u prosjeku primili 2.241 KM.
Slijede:
- financijske djelatnosti i osiguranje – 2.194 KM
- zdravstvena i socijalna zaštita – 2.157 KM.
S druge strane, najniže prosječne neto plaće u svibnju imali su zaposleni u:
- djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane – 1.181 KM
- građevinarstvu – 1.306 KM
- trgovini na veliko i malo te popravku motornih vozila i motocikala – 1.372 KM.
Razlike među djelatnostima i dalje su vrlo izražene. Zaposleni u sektoru informacija i komunikacija u prosjeku zarađuju gotovo 90 posto više od radnika u ugostiteljstvu, što potvrđuje da pojedine djelatnosti i dalje značajno odskaču po razini primanja.
Rasle i bruto plaće
Prosječna bruto plaća u svibnju iznosila je 2.631 KM. U odnosu na travanj nominalno je viša za 0,5 posto, odnosno realno za 1,4 posto.
Na godišnjoj razini bruto plaće nominalno su porasle 7,8 posto, dok je njihov realni rast iznosio 2,1 posto.
Tržište rada i dalje vrši pritisak na rast plaća
Rast plaća dolazi u razdoblju u kojem tržište rada ostaje relativno stabilno. Prema najnovijim podacima, broj registriranih nezaposlenih osoba u BiH nastavlja se smanjivati, što poslodavcima dodatno otežava pronalazak i zadržavanje radnika.
U takvim okolnostima plaće postaju jedan od ključnih alata za privlačenje i zadržavanje zaposlenika, osobito u djelatnostima koje se već suočavaju s manjkom kvalificirane radne snage.
Istodobno, prosječna plaća ne odražava nužno primanja većine zaposlenih. Na njezinu visinu snažno utječu sektori s iznadprosječnim primanjima, poput IT-a i financija, dok velik broj zaposlenih u trgovini, ugostiteljstvu i građevinarstvu i dalje prima osjetno manje od državnog prosjeka.
Upravo zato razlike među sektorima ostaju jedan od najvećih izazova domaćeg tržišta rada.
