AI sadržaj u Europskoj uniji od 2. kolovoza podliježe novim pravilima transparentnosti. Korisnici sada moraju znati kada razgovaraju s chatbotom ili gledaju fotografiju, video ili tekst koji je stvorila umjetna inteligencija.
Do sada je umjetna inteligencija često radila u pozadini. Korisnik nije uvijek znao razgovara li s čovjekom ili chatbotom. Nije bilo lako prepoznati ni fotografiju, video, podcast ili drugi AI sadržaj.
Era “nevidljive” umjetne inteligencije u Europskoj uniji službeno je završila 2. kolovoza. Na snagu su stupila nova pravila koja od pružatelja AI usluga zahtijevaju veću transparentnost.
Cilj je jednostavan građani moraju znati kada komuniciraju s umjetnom inteligencijom ili koriste AI sadržaj koji je ona stvorila ili značajno izmijenila. Riječ je o prvim pravilima iz AI Acta koja će većina građana primijetiti u svakodnevnom životu.
AI više ne smije biti skriven
Nova pravila odnose se na sustave koji izravno komuniciraju s ljudima ili stvaraju sadržaj koji bi mogao zavarati korisnike.
To znači da će mnogi chatbotovi morati jasno naznačiti da odgovore daje umjetna inteligencija. Isto vrijedi i za određene AI-generirane fotografije, videozapise, audiozapise i tekstove od javnog interesa koji nisu prošli ljudsku uredničku provjeru.
Drugim riječima, cilj nije ograničiti razvoj umjetne inteligencije, nego povećati transparentnost njezine uporabe.
Deepfakeovi dobivaju oznake
Posebna pozornost posvećena je deepfakeovima.
Europska komisija preporučuje da oznake budu vidljive odmah na početku videozapisa ili tijekom njegova prikazivanja. Kod fotografija se predlažu i interaktivna upozorenja koja korisniku jasno daju do znanja da je sadržaj nastao ili je izmijenjen pomoću umjetne inteligencije.
Uz vidljive oznake, AI sadržaj trebao bi sadržavati i strojno čitljive digitalne oznake kako bi ga druge platforme i alati mogli automatski prepoznati.
Podcastovi i chatbotovi također ulaze u nova pravila
Promjene neće osjetiti samo društvene mreže.
Ako je podcast u cijelosti generiran umjetnom inteligencijom, preporuka je da se to jasno kaže na samom početku snimke.
Kod chatbotova pravilo je još jednostavnije. Korisnik mora znati da razgovara s umjetnom inteligencijom, osim ako je to već potpuno očito iz samog sučelja.
To će utjecati na velik broj internetskih trgovina, banaka, telekomunikacijskih kompanija i drugih tvrtki koje koriste AI za komunikaciju s korisnicima.
Ne odnosi se samo na tehnološke divove
Nova pravila ne pogađaju isključivo kompanije poput OpenAI-ja, Googlea ili Anthropica.
Obveze se odnose na pružatelje i korisnike AI sustava koji posluju na europskom tržištu. Za neke postojeće modele predviđeno je prijelazno razdoblje do prosinca 2026., ali nova pravila transparentnosti već se primjenjuju na sustave koji ulaze na tržište Europske unije.
To znači da će i mnoge europske tvrtke morati prilagoditi svoje internetske stranice, korisničku podršku i digitalne proizvode.
Kazne dosežu 15 milijuna eura
Nepridržavanje pravila moglo bi biti vrlo skupo.
Za kršenje obveza transparentnosti ili sigurnosnih zahtjeva predviđene su kazne do 15 milijuna eura ili tri posto globalnog godišnjeg prometa, ovisno o tome koji je iznos veći.
Za najteže zabranjene AI prakse kazne mogu doseći 35 milijuna eura ili sedam posto globalnog godišnjeg prometa.
Povjerenje postaje jednako važno kao i tehnologija
AI Act ne pokušava zaustaviti razvoj umjetne inteligencije. Njegov je cilj povećati povjerenje u tehnologiju koja sve brže ulazi u svakodnevni život.
Zbog toga će korisnici u Europi sve češće viđati oznake da je fotografiju, video, tekst ili odgovor stvorila umjetna inteligencija.
Poruka europskog regulatora je jasna: umjetna inteligencija može biti moćan alat, ali njezina uporaba više ne smije ostati nevidljiva.
