Klimatske promjene više nisu samo izazov za poljoprivredu i turizam. Sve češće određuju može li država proizvoditi dovoljno električne energije. To najbolje pokazuje mađarska nuklearna elektrana Pakš, koju je rekordno nizak vodostaj Dunava prisilio na gotovo potpuno zaustavljanje rada. Pakš je jedina nuklearna elektrana u Mađarskoj i proizvodi oko polovice električne energije u zemlji.
Riječ je o prvom takvom slučaju u 44 godine rada elektrane. Ovoga puta problem nije bio tehnički kvar ni sigurnosni incident, nego nedostatak vode potrebne za hlađenje reaktora.
Zašto je mađarska nuklearna elektrana morala stati
Nuklearna elektrana Pakš za hlađenje svojih reaktora koristi vodu iz Dunava. Zbog rekordno niskog vodostaja i dugotrajnog toplinskog vala više nije mogla raditi punim kapacitetom.
Mađarski premijer Peter Magyar izjavio je da je tijekom noći ugašen pretposljednji proizvodni blok, čime je proizvodnja električne energije pala s oko 2.000 megavata na svega 240 megavata. Ako se vodostaj Dunava uskoro ne poveća, elektrana bi mogla ostati izvan pogona više od mjesec dana.
Mađarska nuklearna elektrana Pakš nije obična elektrana. Ona proizvodi između 40 i 50 posto električne energije u zemlji. Kada stane takav sustav, država mora povećati uvoz električne energije i pronaći alternativne izvore opskrbe.
Vlada pokušava izbjeći restrikcije
Kako bi smanjila pritisak na elektroenergetski sustav, mađarska vlada pozvala je velike industrijske potrošače da dobrovoljno smanje potrošnju električne energije.
Više od 300 kompanija, među kojima su MOL, Samsung SDI, Audi i Denso, prihvatilo je taj poziv. Ako to ne bude dovoljno, vlasti ne isključuju ni obvezna ograničenja za najveće industrijske potrošače.
Razmatraju se i dodatne mjere. Dio državnih službi mogao bi privremeno raditi na daljinu. Planira se i smanjenje javne rasvjete te ograničavanje željezničkog prometa u razdobljima najveće potrošnje električne energije.
Klimatske promjene mijenjaju pravila energetike
Godinama se upozoravalo da bi suša mogla ugroziti proizvodnju hidroelektrana. Danas se pokazuje da isti problem može pogoditi i nuklearne elektrane.
Iako nuklearna energija ne ovisi o suncu ili vjetru, gotovo svi reaktori ovise o velikim količinama vode za hlađenje. Kada razina rijeke padne ili temperatura vode prijeđe dopuštene granice, proizvodnja se mora smanjiti ili potpuno zaustaviti kako bi se ispunili sigurnosni i okolišni standardi.
Takvi slučajevi više nisu iznimka. Posljednjih godina zbog visokih temperatura i niskih vodostaja proizvodnju su privremeno smanjivale ili zaustavljale i nuklearne elektrane u Francuskoj, Švicarskoj te drugim europskim državama.
Što gašenje Pakša znači za Europu
Premijer Peter Magyar poručio je da aktualna kriza pokazuje kako Mađarska mora ubrzati ulaganja u energiju vjetra i druge obnovljive izvore kako bi elektroenergetski sustav bio otporniji na ekstremne vremenske uvjete.
Analitičari procjenjuju da bi Mađarska zbog gašenja Pakša mogla značajno povećati uvoz električne energije upravo u razdoblju kada su cijene na europskom tržištu pod pritiskom. Istodobno rastu i procjene gospodarske štete, koja bi mogla dosegnuti stotine milijuna dolara.
Slučaj koji je pogodio mađarsku nuklearnu elektranu pokazuje koliko klimatske promjene mogu utjecati na infrastrukturu koja se desetljećima smatrala iznimno pouzdanom.
Događaji u Mađarskoj pokazuju da klimatske promjene više nisu samo okolišni izazov. One postaju pitanje energetske sigurnosti, industrijske konkurentnosti i gospodarske stabilnosti. Europa je desetljećima gradila elektroenergetski sustav oslanjajući se na pouzdanost nuklearnih elektrana. Ovo ljeto pokazalo je da ni one više nisu potpuno otporne na ekstremne vremenske uvjete.
