Donošenje odluka u uvjetima nesigurnosti ne znači samo da mozak radi intenzivnije. U takvim situacijama mijenja se i način na koji različiti dijelovi mozga međusobno komuniciraju. Novo istraživanje Sveučilišta u Iowi pokazuje važnu ulogu frontoparijetalnog korteksa, područja mozga uključenog u obradu informacija i donošenje odluka.
Studija pokazuje da to područje u stvarnom vremenu mijenja svoje veze s drugim dijelovima mozga. Na taj način može izdvojiti informacije koje su u određenom trenutku najvažnije za donošenje odluka.
Istraživanje je objavljeno u recenziranom časopisu Journal of Neuroscience.
Frontoparijetalni korteks usmjerava donošenje odluka
Frontoparijetalni korteks ima važnu ulogu u obradi informacija. Prima različite signale, procjenjuje njihovu važnost i pomaže mozgu odrediti kako reagirati.
Istraživači su sada utvrdili da ovo područje ne postaje samo aktivnije kada je odluka teška. Ono istodobno mijenja način na koji komunicira s drugim dijelovima mozga.
Te se promjene prilagođavaju informacijama koje su potrebne u pojedinoj fazi odlučivanja. Mozak tako može veću težinu dati podacima koji su u tom trenutku najkorisniji.
Kai Hwang, izvanredni profesor psiholoških i neuroloških znanosti te autor studije, objašnjava da neizvjesne situacije zahtijevaju procjenu više izvora informacija. Posebno je važno pravilno procijeniti njihovu vrijednost kada su dokazi nepotpuni.
Konektorska čvorišta u mozgu pritom mogu izdvojiti i pojačati informacije koje su najvažnije za trenutačni cilj.
Kako su znanstvenici proučavali donošenje odluka?
U istraživanju je sudjelovalo 38 osoba u dobi od 18 do 35 godina. Sudionici su najprije učili povezanost između različitih boja, lica i prizora.
Istodobno su morali povezati određene informacije s fizičkim reakcijama. Primjerice, trebali su pritisnuti gumb kažiprstom ili srednjim prstom određene ruke.
Istraživači su zatim promijenili prethodno naučena pravila. Sudionici su morali zanemariti ranije obrasce i sami prepoznati nove povezanosti.
Na taj je način stvorena nesigurnost koja nastaje kada poznata pravila više ne daju očekivane rezultate.
Kako objašnjava Hwang, točni odgovori sudionicima potvrđuju da su pravilno povezali dostupne informacije. Pogreške, međutim, stvaraju dvojbu. Tada moraju procijeniti je li se promijenio kontekst ili su pogrešno protumačili neki signal.
MRI snimke pokazale kako mozak povezuje informacije
Znanstvenici su rezultate eksperimenta kombinirali s podacima dobivenima funkcionalnom magnetskom rezonancijom (fMRI). Na temelju tih podataka izradili su računalni model moždane aktivnosti.
Model im je omogućio izdvojiti signale iz različitih područja mozga i pratiti kako ih frontoparijetalni korteks povezuje.
Rezultati pokazuju da mozak tijekom donošenja odluka dinamički mijenja komunikaciju između svojih regija. Na taj način može stvoriti jasniju sliku situacije čak i kada nema sve potrebne informacije.
Nova studija nadovezuje se na ranija istraživanja
Istraživanje se nadovezuje na rad Hwangova laboratorija iz 2025. godine. Tada su znanstvenici utvrdili da frontoparijetalni korteks održava svojevrsni sažetak informacija koje prima iz drugih dijelova mozga.
On neprestano procjenjuje nepotpune i nesigurne signale, objedinjuje ih i pomaže drugim regijama mozga odabrati odgovarajuću reakciju.
Hwang taj proces uspoređuje sa situacijom u kojoj pojedini dijelovi mozga nemaju sve potrebne podatke. Dostupne informacije tada se šalju frontoparijetalnom korteksu, koji pomaže procijeniti što učiniti dalje.
Što bi otkriće moglo značiti za ADHD i shizofreniju?
Rezultati bi u budućnosti mogli pomoći i u boljem razumijevanju određenih neuroloških i psihijatrijskih stanja. Istraživači posebno izdvajaju ADHD i shizofreniju.
Kod tih stanja mogu se pojaviti poteškoće u prilagođavanju ponašanja promjenjivim okolnostima. Hwang smatra da bi dio tih poteškoća mogao biti povezan s načinom na koji mozak integrira različite informacije.
Ako taj proces ne funkcionira pravilno, osoba možda neće koristiti odgovarajući kontekst pri reguliranju ponašanja. Ipak, ova studija sama po sebi ne dokazuje uzročno-posljedičnu vezu između opisanog mehanizma i tih stanja.
Što donošenje odluka pod pritiskom znači za posao?
Nalazi su posebno zanimljivi za radna mjesta na kojima ljudi često moraju odlučivati pod pritiskom. Takve situacije uključuju više izvora informacija koji mogu biti nepotpuni, nejasni ili međusobno proturječni.
Mozak tada mora procijeniti kojim informacijama treba dati veću težinu. Frontoparijetalni korteks mogao bi imati važnu ulogu upravo u tom procesu.
Hwang smatra da konektorska čvorišta selektivno pojačavaju informacije koje najbolje odgovaraju trenutačnim ciljevima. To mozgu omogućuje postavljanje prioriteta kada nema dovoljno pouzdanih podataka.
Mozak se prilagođava kako bi bolje donosio odluke
Novo istraživanje pokazuje da donošenje odluka nije samo pitanje veće aktivnosti pojedinih dijelova mozga. Jednako je važno kako različite regije međusobno komuniciraju u određenom trenutku.
Frontoparijetalni korteks pritom djeluje kao dinamičko središte. Ovisno o situaciji, mijenja svoje veze i daje prednost informacijama koje su trenutačno najkorisnije.
Takva prilagodljivost mogla bi pomoći objasniti kako mozak uspijeva donositi odluke kada su informacije nepotpune, okolnosti se mijenjaju, a ishod nije siguran.
Izvor: INC.; prijevod i prilagodba: financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.
