Poslovi rezervirani za ljude mogli bi postati jedan od odgovora na ubrzani razvoj umjetne inteligencije. Bill Gates smatra da društvo ne bi trebalo dopustiti strojevima da preuzmu baš svaku radnu ulogu, čak i kada je mogu obavljati brže ili jeftinije.
Suosnivač Microsofta upozorava da će zbog razvoja umjetne inteligencije mnoga današnja radna mjesta nestati ili se temeljito promijeniti. Promjene neće zahvatiti samo uredske i stručne poslove, već i brojna zanimanja koja danas smatramo manje podložnima automatizaciji.
Zbog toga predlaže da se određena zanimanja zaštite iz ekonomskih, društvenih i ljudskih razloga.
Umjetna inteligencija mijenja tržište rada velikom brzinom
Gates je objavio esej pod naslovom „Turbulentna era umjetne inteligencije je stigla. Izbori koje sada donosimo ključni su“, u kojem upozorava da se društvo nedovoljno priprema za promjene koje dolaze.
Prethodne tehnološke revolucije također su mijenjale tržište rada i način života. Međutim, ljudima, obrazovnom sustavu i institucijama uglavnom su ostavljale više vremena za prilagodbu. Umjetna inteligencija razvija se i širi znatno brže.
Gates smatra da AI može postati moćan alat za smanjenje nejednakosti, ali istodobno upozorava da bi mogao dodatno produbiti postojeće razlike. Ishod će uvelike ovisiti o odlukama koje vlade, kompanije i društvo donesu danas.
Najugroženija su početna radna mjesta
Najvećem riziku mogli bi biti izloženi početni poslovi i radna mjesta srednje razine. Upravo su takve pozicije mnogim ljudima prvi korak prema stjecanju iskustva, napredovanju i financijskoj samostalnosti.
Umjetna inteligencija vjerojatno će stvoriti i nova zanimanja, ali ona će često zahtijevati znanja i vještine koje se razvijaju godinama. Radnik kojem tehnologija ukine postojeće radno mjesto zato neće nužno moći odmah prijeći na novu poziciju.
To bi posebno moglo pogoditi mlade ljude. Ako nestane dio početnih radnih mjesta, bit će im teže steći prvo praktično iskustvo. Dugoročno bi i poslodavci mogli osjetiti posljedice jer će imati manji bazen budućih stručnjaka i menadžera.
Gates upozorava i na druge moguće rizike. Umjetna inteligencija može olakšati određene oblike zloupotrebe, utjecati na razvoj djece te postupno zamijeniti dio stvarnih ljudskih interakcija.
Treba li neka zanimanja rezervirati za ljude?
Gates predlaže da društvo razmotri mogućnost uvođenja poslova rezerviranih za ljude. Strojevi i algoritmi ne bi u potpunosti preuzimali određene uloge, čak ni kada bi ih mogli obavljati učinkovitije.
Prvi razlog je ekonomski. Potpuna automatizacija pojedinih sektora mogla bi velik broj ljudi ostaviti bez prihoda, dok bi prekvalifikacija za nova zanimanja mogla trajati godinama.
Drugi razlog odnosi se na ljudsko dostojanstvo i empatiju. Gates navodi primjer robota koji pacijentu priopćava da boluje od neizlječive bolesti. U takvoj situaciji tehnička preciznost jednostavno nije dovoljna.
Ljudi trebaju razumijevanje, suosjećanje i stvarnu emocionalnu prisutnost. Upravo zato područja poput zdravstva, socijalne skrbi i obrazovanja teško mogu u potpunosti izgubiti ljudsku dimenziju.
Koja bi zanimanja trebalo zaštititi?
Popis potencijalno zaštićenih zanimanja ne bi morao biti jednak u svakoj državi. Na njega bi utjecali gospodarski uvjeti, stanje tržišta rada i društvene vrijednosti.
Takva bi se pravila s vremenom morala mijenjati. Neka zanimanja mogla bi ostati potpuno ljudska, dok bi se u drugima umjetna inteligencija koristila prvenstveno kao pomoć zaposlenicima.
Takav pristup otvorio bi i složena pitanja međunarodne konkurencije. Jedna država mogla bi ograničiti korištenje robota u određenoj industriji, dok bi druga dopustila gotovo potpunu automatizaciju. Razlike u troškovima proizvodnje tada bi mogle značajno utjecati na položaj kompanija na globalnom tržištu.
Zbog toga bi vlade i tehnološke kompanije s vremenom mogle trebati zajednička pravila. Pitanje razvoja i primjene umjetne inteligencije teško se može dugoročno rješavati samo unutar pojedinačnih kompanija ili država.
Što Gatesova ideja znači za poslodavce?
Kompanije ne moraju čekati nove zakone kako bi preispitale odnos prema umjetnoj inteligenciji. Svaki poslodavac može procijeniti koje je zadatke smisleno automatizirati, a u kojima čovjek i dalje donosi najveću vrijednost.
Prije uvođenja novog AI sustava korisno je postaviti nekoliko pitanja:
- Donosi li tehnologija stvarno poboljšanje ili je uvodimo samo zato što je aktualna?
- Hoće li zaposlenicima olakšati posao ili ih u potpunosti zamijeniti?
- Koje ljudske vještine tehnologija ne može kvalitetno nadomjestiti?
- Kako automatizacija utječe na povjerenje zaposlenika i klijenata?
Posebnu vrijednost imaju poslovi koji zahtijevaju empatiju, odgovornost, kreativno prosuđivanje i izgradnju odnosa. Umjetna inteligencija može zaposlenicima pomoći u obavljanju takvih poslova, bez potrebe da preuzme svaku njihovu dužnost.
Takav pristup može promijeniti i način na koji kompanije razmišljaju o zapošljavanju. Umjesto da radnike promatraju samo kroz trošak i produktivnost, poslodavci će sve više morati prepoznavati vrijednost ljudskih vještina koje je teško automatizirati.
Umjetna inteligencija ne mora preuzeti sve što može
Razvoj umjetne inteligencije neće se zaustaviti, a dio postojećih zanimanja vjerojatno će nestati ili se značajno promijeniti. Ipak, društvo još uvijek može odlučiti gdje će postaviti granicu.
Poslovi rezervirani za ljude ne znače odbacivanje tehnologije. Oni predstavljaju mogući način usklađivanja tehnološkog napretka s gospodarskom sigurnošću, ljudskim dostojanstvom i potrebom za stvarnim odnosima.
Najvažnije pitanje zato nije samo može li umjetna inteligencija obavljati određeni posao. Važnije je odlučiti treba li joj dopustiti da ga u potpunosti preuzme.
Izvor: INC; prijevod i prilagodba: financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.
