Globalno gospodarstvo prošlo je kroz energetski šok izazvan zatvaranjem Hormuškog tjesnaca bolje nego što se strahovalo. No iza te otpornosti krije se neobična ravnoteža: energija je postala skuplja, inflacijaInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... tvrdoglavija i dug teži, dok snažan investicijski ciklus oko umjetne inteligencije podupire rast.
Glavna direktorica Međunarodnog monetarnog fonda Kristalina Georgieva ocijenila je da su izgledi za globalni rast danas uravnoteženiji nego što su bili u travnju. Negativni rizici ipak nisu nestali.
Globalno gospodarstvo pokazalo je veću otpornost
Zatvaranje Hormuškog tjesnaca moglo je izazvati mnogo snažniji udar na svjetsku ekonomiju. To se zasad nije dogodilo.
Zemlje su posegnule za zalihama nafte i plina, povećana je opskrba izvan Perzijskog zaljeva, potražnja za energijom bila je slabija, a veći kapacitet obnovljivih izvora ublažio je dio pritiska. Na nekim se tržištima privremeno povećala i proizvodnja električne energije iz ugljena.
Prema srpanjskom ažuriranju World Economic Outlooka Međunarodnog monetarnog fonda, globalno gospodarstvo trebalo bi 2026. porasti oko 3 posto, a 2027. rast ubrzati na 3,4 posto.
To nisu stope koje ostavljaju mnogo prostora za samozadovoljstvo. Pokazuju, međutim, da se puno teži scenariji s početka energetskog poremećaja zasad nisu ostvarili.
AI investicije postale su makroekonomska sila
Druga polovica priče dolazi iz tehnološkog sektora.
Ogromna ulaganja u umjetnu inteligenciju više nisu samo priča o valuacijama tehnoloških kompanija i potražnji za čipovima. Izgradnja podatkovnih centara, energetskih kapaciteta, mreža i druge infrastrukture počela je ostavljati trag u realnom gospodarstvu.
Georgieva ističe da AI investicije u SAD-u podupiru zarade kompanija i osobnu potrošnju, dok se investicijski val širi i na druge zemlje.
Umjetna inteligencija iz tehnološke teme prerasta u jedan od čimbenika globalnog gospodarskog rasta.
Već smo pisali da MMF upozorava na rizik od pretjeranih očekivanja oko AI-ja. Sada se vidi i druga strana: isti investicijski val postao je jedan od oslonaca globalnog rasta.
U tome se krije i nova ranjivost. Što rast više ovisi o tom investicijskom ciklusu, važnije postaje pitanje što bi se dogodilo ako kompanije počnu smanjivati golema planirana ulaganja.
Inflacija nije završena priča
Bolji gospodarski rezultat ne znači da je energetska kriza prošla bez posljedica.
MMF je u srpnju povećao procjenu globalne inflacije za 2026. na 4,7 posto, dok je proces njezina smanjivanja izgubio dio zamaha.
To komplicira posao središnjim bankama.
Ako cijene energije ostanu visoke ili ponovno snažnije porastu, prostor za smanjenje kamatnih stopa postaje uži. Monetarna politika mogla bi ostati restriktivna dulje nego što su tržišta očekivala.
Za kompanije i kućanstva to znači skuplje financiranje. Za države s velikim dugom problem je još ozbiljniji.
Sljedeći problem mogao bi biti dug
Globalni javni dug već je na razinama koje ostavljaju sve manje prostora za odgovor na nove krize.
MMF procjenjuje da bi prema sadašnjoj putanji mogao dosegnuti 100 posto svjetskog BDP-a do 2029. godine.
Kada je inflacija niska, a novac jeftin, velik dug lakše je servisirati. Rast prinosa na državne obvezniceObveznica (engl. bond), ili zadužnica (obligacija), dužni... brzo mijenja tu računicu.
Viši prinosiPrinos (engl. Yield) se odnosi na zaradu ostvarenu na ulagan... znače veće troškove kamataKamata je cijena uporabe tuđih novčanih sredstava. Kamate ... i manje prostora za odgovor na sljedeću krizu.
Zato Georgievino upozorenje o pogoršanju fiskalnih pozicija možda nosi važniju poruku od same procjene gospodarskog rasta. Energetski šok zasad nije izazvao pad kakvog su se mnogi pribojavali, ali države ga dočekuju s velikim dugovima i sve skupljim financiranjem.
Otpornost nije isto što i sigurnost
Globalno gospodarstvo danas izgleda stabilnije nego što se očekivalo u proljeće. Energetski sustav pokazao se prilagodljivijim, dok su AI investicije stvorile novi izvor potražnje. Ali prostor za pogrešku postaje sve manji.
Svjetska ekonomija izdržala je prvi veliki udar bolje od očekivanja. Sljedeći test bit će može li nastaviti rasti uz tvrdoglavu inflaciju, rekordni dug i energiju koja još nije prestala biti rizik.
