Europska unija želi promijeniti pravila prema kojima troši oko 2,5 bilijuna eura godišnje na javnu nabavu. Prijedlog Europske komisije, predstavljen danas, 9. rujna, daje veći prostor kvaliteti, europskom podrijetlu i sigurnosti dobavnih lanaca, a manje mogućnosti da najniža cijena sama odluči tko dobiva posao.
Za kompanije iz Bosne i Hercegovine važan je detalj koji se lako izgubi iza naziva „Buy European“. BiH jest izvan EU, ali Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju daje bh. kompanijama pristup europskim postupcima javne nabave uz tretman koji ne smije biti nepovoljniji od tretmana kompanija iz EU.
To ipak ne znači da će svaki proizvod koji bh. kompanija ponudi automatski biti tretiran kao europski sadržaj. Upravo bi podrijetlo proizvoda i njegovih komponenti moglo postati važnije nego danas.
Cijena više ne bi trebala odlučivati sama
Javna nabava čini oko 15 posto BDP-a EU, odnosno približno 2,5 bilijuna eura u 2025. Komisija predlaže da tri postojeće direktive zamijeni jednom uredbom i uvede ujednačenija pravila na cijelom tržištu.
Jedna od najvećih promjena odnosi se na način izbora pobjednika. Ugovori bi se trebali dodjeljivati prema najboljem omjeru cijene i kvalitete. Kvaliteta bi morala nositi najmanje 30 posto ukupne ocjene, a kod radno intenzivnih ugovora najmanje 50 posto.
Istodobno se otvara prostor za europsku preferenciju. Prema prijedlogu, javni naručitelji mogli bi u određenim slučajevima isključiti ponude kod kojih europski sadržaj čini manje od 50 posto ukupne vrijednosti, ograničiti pristup na ponuđače iz EU ili favorizirati europske kompanije u strateškim sektorima.
„Buy European“ nije opća zabrana stranih ponuđača. Nova pravila posebno se bave kritičnom infrastrukturom, kibernetičkom sigurnošću, poremećajima dobavnih lanaca, strateškim ovisnostima i stranim utjecajem.
Važna je i uzajamnost. Zemlje koje s EU imaju trgovinske sporazume i recipročan pristup javnoj nabavi prema prijedlogu ne bi bile obuhvaćene isključenjem namijenjenim drugim trećim zemljama.
Gdje je u „Buy European“ BiH?
Odgovor počinje u članku 74. Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između BiH i EU.
Njime je kompanijama iz Bosne i Hercegovine, bez obzira na to jesu li osnovane unutar Unije, omogućen pristup postupcima dodjele javnih ugovora u EU uz tretman koji ne smije biti nepovoljniji od tretmana europskih kompanija.
To bh. kompanijama daje snažnu pravnu osnovu za zadržavanje pristupa europskim tenderima. Ali pristup kompanije tenderu i podrijetlo robe koju ona nudi nisu isto pitanje.
Zamislimo proizvođača iz BiH koji se javlja na europski tender. Dio proizvoda izrađuje u vlastitom pogonu, neke komponente nabavlja u EU, a elektroniku uvozi iz Kine.
Kompanija može imati pravo sudjelovanja na tenderu. Ali ako podrijetlo sadržaja postane kriterij konkretne nabave, postavlja se drugo pitanje: koliki dio vrijednosti proizvoda koji nudi može biti priznat kao europski sadržaj?
Detaljna pravila prema kojima će se to računati bit će važna za proizvođače, građevinske kompanije, dobavljače opreme i integratore čiji dobavni lanci prelaze više granica. Zato još nije moguće tvrditi da će svaki proizvod kompanije iz BiH biti tretiran jednako kao proizvod nastao unutar EU.
Za dio bh. gospodarstva tu se može otvoriti prilika. Kompanije koje veći dio vrijednosti stvaraju u BiH i nabavljaju komponente iz EU mogle bi se na pojedinim tenderima naći u povoljnijem položaju od konkurenata snažno oslonjenih na robu iz zemalja prema kojima Bruxelles želi smanjiti stratešku ovisnost.
Bruxelles već koristi javne tendere za reciprocitet
EU već ima mehanizam kojim može ograničiti pristup svojim javnim natječajima kompanijama iz zemalja koje europskim ponuđačima ne daju usporediv pristup vlastitom tržištu. Komisija je International Procurement Instrument već upotrijebila prema kineskim proizvođačima medicinskih uređaja.
Kina je zato očita meta dijela novih pravila. Kompanijama iz BiH važnije je pratiti kako će Bruxelles definirati europski sadržaj i tretirati zemlje s kojima već ima ugovorene odnose u javnoj nabavi.
Još u veljači, kada je Ujedinjeno Kraljevstvo tražilo pristup budućem sustavu „Made in Europe“, otvoreno je bilo upravo pitanje gdje će Bruxelles povući granicu između europskih i drugih dobavljača. Novi prijedlog pokazuje da ta granica neće jednostavno pratiti vanjsku granicu EU.
EU povećava težinu kvalitete, BiH još uglavnom bira po cijeni
Razlika je posebno vidljiva kada nova europska pravila usporedimo s javnom nabavom u BiH.
Prema posljednjem izvješću Europske komisije o BiH, vrijednost javne nabave u BiH u 2024. iznosila je oko 9,8 posto nominalnog BDP-a. Prosječan broj ponuda po postupku bio je samo 1,75, a više od polovice postupaka dobilo je jednu ponudu.
Još je upečatljiviji kriterij prema kojem se poslovi dodjeljuju: u 75,2 posto ugovora cijena je bila jedini kriterij.
Dok Komisija za europsko tržište predlaže da kvaliteta nosi najmanje 30 posto ocjene, tri od četiri ugovora u BiH još se dodjeljuju samo prema cijeni.
Za bh. kompanije koje žele više poslovati s europskim javnim sektorom zato će biti važno pratiti više od novih tendera. Ako reforma prođe Europski parlament i Vijeće, kod dijela nabava sve će važnije biti gdje proizvod nastaje, odakle dolaze njegove ključne komponente i koliko je dobavni lanac izložen zemljama koje EU smatra strateškim rizikom.
Kompanija iz BiH može imati otvorena vrata europskog tendera. Pitanje će sve češće biti što kroz ta vrata donosi.
Autor: financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.
