Ujedinjeno Kraljevstvo pokrenulo je novu inicijativu kako bi osiguralo pristup europskoj oznaci „Made in Europe“, s ciljem zadržavanja konkurentnosti britanske industrije. Ovo dolazi u trenutku kada EU redefinira strategiju gospodarske sigurnosti i preferencijalnog pristupa tržištu.
Nakon neuspjeha u osiguravanju sudjelovanja u europskom obrambenom kreditnom programu SAFE, London intenzivno lobira za uključivanje britanskih kompanija u planirani sustav europskih preferencija.
London u diplomatskoj ofenzivi
Britanski ministar za poslovanje i trgovinu Peter Kyle boravio je u Bruxellesu kako bi lobirao za uključivanje UK-a u sustav preferencija koji priprema Europska komisija.
Nakon sastanka s potpredsjednicom Komisije Teresa Ribera, Kyle je naglasio da Europa dijeli zajednički izazov gospodarske sigurnosti te da „kontinent treba djelovati zajedno“ kako bi izgradio otpornost u vrijeme globalnih napetosti.
No, spekulira se da bi program „Made in Europe“ mogao biti ograničen isključivo na države članice EU, što izaziva zabrinutost u Londonu.
BiH i regionalni kontekst
Bosna i Hercegovina trenutačno nije članica EU niti SEPA sustava, što znači da joj pristup europskim industrijskim preferencijama ostaje ograničen. Ukoliko „Made in Europe“ bude strogo ograničen na EU članice ili EEA partnere, BiH bi mogla biti dodatno izolirana u pristupu EU tržištu.
Za bh. gospodarstvo i industriju, posebno izvoznike i IT sektor, ishod pregovora u Londonu i Bruxellesu mogao bi oblikovati uvjete poslovanja, pristup EU javnoj nabavi i mogućnost dobivanja državnih potpora pri izvozu.
Podjele unutar Europske unije
Baltičke i nordijske zemlje te Njemačka zagovaraju širu definiciju „Made in Europe“ koja uključuje i „pouzdane partnere“ izvan EU.
Francuska, pak, želi ograničiti sudjelovanje na članice Europskog gospodarskog prostora (EEA) i države s recipročnim sporazumima o javnoj nabavi.
Ova podjela pokazuje da industrijska politika EU još uvijek nije potpuno harmonizirana, što stvara neizvjesnost za britanske tvrtke.
SAFE program i neuspjeli pregovori
London je ranije pokušao osigurati povlašteni pristup obrambenom kreditnom programu SAFE vrijedan 150 milijardi eura, ali pregovori su propali zbog neslaganja oko financijskog doprinosa.
EU je predložila doprinos od oko 2 milijarde eura, dok je britanska strana procjenjivala da bi trebala izdvojiti tek nešto više od 100 milijuna eura, navodi Euronews.
Politički kontekst u UK
Britanski premijer Keir Starmer ističe da Europa, uključujući EU i druge europske zemlje, treba bliže surađivati.
No politički pritisak raste: Laburistička vlada suočava se s rastućom podrškom desno-populističkoj stranci Nigel Farage, dok ankete pokazuju da većina britanskih građana smatra izlazak iz EU pogrešnim, a značajan dio podržava tješnju suradnju bez formalnog povratka u Uniju.
Bruxelles ostaje čvrst: nema selektivnog pristupa
Europska komisija jasno poručuje da UK ne može selektivno birati povlašteni pristup jedinstvenom tržištu bez prihvaćanja četiri temeljne slobode EU: robe, usluge, kapital i ljudi.
Sloboda kretanja ljudi posebno je osjetljivo pitanje u britanskoj unutarnjoj politici, što dodatno otežava pregovore.
Utjecaj na tržište EU i BiH
Ishod pregovora o „Made in Europe“ mogao bi imati dugoročne posljedice za EU poslovni sektor i zemlje regije:
- redefiniranje pristupa javnoj nabavi i državnim potporama
- promjene u industrijskoj i obrambenoj suradnji
- jačanje ili slabljenje trgovinskih tokova između EU i UK
- prilagodbu investicijskih odluka u industrijskim sektorima
- moguće posljedice za BiH izvoznike i IT sektor
Ako London osigura širi model suradnje, britanske tvrtke zadržat će konkurentnu poziciju u EU, a BiH bi mogla lakše tražiti partnere u okviru „pouzdanih partnera“. U suprotnom, moglo bi doći do daljnjeg udaljavanja gospodarstava i ograničenog pristupa regije EU tržištu.
Novi test post-Brexit odnosa
Inicijativa „Made in Europe“ postaje ključni test odnosa EU i UK nakon Brexita. London želi ekonomsku suradnju bez povratka u Uniju, dok Bruxelles inzistira na poštivanju pravila jedinstvenog tržišta.
Za investitore i poslovni sektor presudno je hoće li prevladati pragmatična suradnja ili političke crvene linije – ishodi ovih pregovora oblikovat će budućnost europsko-britanskih trgovinskih i industrijskih odnosa.
