Europa i Sjeverna Amerika zauzimaju 78 od prvih 100 mjesta među vodećim gradovima svijeta u novom Global Cities Indexu Oxford Economicsa. Američke gradove prema vrhu guraju snažna gospodarstva i ljudski kapital, dok europski bolje rezultate ostvaruju u kvaliteti života, okolišu i upravljanju.
Na vrhu je New York, ispred Londona i Pariza. Slijede Seattle, San Francisco, Dublin, Boston, San Jose, Tokyo i Zurich. Oxford Economics navodi da New York i London vode ponajprije zahvaljujući veličini svojih gospodarstava i snazi tržišta rada.
No ovu ljestvicu ne treba čitati kao izbor najboljih gradova za život.
Što Oxford Economics zapravo mjeri
Global Cities Index 2026 obuhvaća 1.000 gradova i uspoređuje ih kroz pet područja: ekonomiju, ljudski kapital, kvalitetu života, okoliš i upravljanje.
Ekonomski rezultat uključuje veličinu i rast BDP-a, BDP po stanovniku, rast zaposlenosti, ekonomsku stabilnost i raznolikost gospodarstva. Kod ljudskog kapitala Oxford promatra obrazovanje, tržište rada, kvalitetu sveučilišta te sposobnost grada da privuče i zadrži talent.
Kvaliteta života zasebna je kategorija. U njoj se promatraju dohodak po stanovniku, dohodovna jednakost, troškovi stanovanja, očekivano trajanje života, kriminal te dostupnost rekreacijskih i kulturnih sadržaja.
Zato prvo mjesto na ukupnoj ljestvici ne znači automatski i najbolju kvalitetu života.
Američke gradove nose ekonomija i talent, europske kvaliteta života, okoliš i upravljanje
Sjedinjene Države imaju 30 gradova među prvih 100. Oxford Economics njihovu snažnu zastupljenost povezuje prvenstveno s rezultatima u ekonomiji i ljudskom kapitalu, dok europski gradovi bolje prolaze u kvaliteti života, okolišu i upravljanju.
New York ima maksimalnih 100 bodova u kategoriji Economics. Grad istodobno ima 89,5 bodova za ljudski kapital, ali 80,8 za kvalitetu života i 72,8 za okoliš.
Paris, treći grad ukupnog poretka, ima 81 bod u ekonomiji, ali 88,1 u kvaliteti života. Dublin je šesti ukupno i ima 81,7 bodova u ekonomiji, dok za okoliš dobiva 90,9, a za upravljanje 90,8.
Najjače gospodarstvo ne rješava svaki problem grada
Oxford gradove razvrstava i prema zajedničkim karakteristikama, kroz osam arhetipova. Među njima su Global Leaders, Cultural Capitals i Sustainable Cities.
Cultural Capitals u prosjeku imaju 85,6 bodova za kvalitetu života, više od 82,4 koliko ostvaruju Global Leaders. Istodobno im je prosječni ekonomski rezultat 61,2 prema 78,9 kod Global Leadersa.
Za gradove s jakom kulturnom ponudom jedan od problema postaje dostupnost stanovanja. Oxford navodi da ograničena ponuda, uz potražnju stanovnika i turista, stvara pritisak na cijene. Kod najvećih globalnih centara među izazovima izdvaja rastuću dohodovnu nejednakost.
Vrh je stabilan, ali gospodarska karta nije
Oxfordove projekcije pokazuju da bi se odnos snaga među vodećim gradovima svijeta do 2050. mogao promijeniti.
Shanghai, Beijing i Delhi još su izvan prvih 100, ali Oxford očekuje da će do 2050. ostvariti neka od najvećih povećanja BDP-a među gradovima koje prati. Još je konkretnija dugoročna projekcija: udio kineskih i indijskih gradova u BDP-u velikih svjetskih gradova trebao bi do 2050. premašiti europski, dok bi Shanghai već 2027. trebao prestići San Francisco po veličini gospodarstva.
Dubai i Riyadh ove su godine prvi put ušli među prvih 50. Oxford njihov uspon povezuje s desetljećima gospodarske i društvene transformacije te korištenjem državnih investicijskih fondova za razvoj infrastrukture i privlačenje radnika i kompanija.
Dubai ima 97,9 bodova za ljudski kapital, dok mu je rezultat za kvalitetu života 68,3, okoliš 54,0, a upravljanje 56,6.
Autor: financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.
