Indeks raspoloženja potrošača Sveučilišta u Michiganu ove je godine dosegnuo rekordno niske razine. U rujnu je indeks bio 13% niži nego godinu ranije, nakon što je samo u odnosu na kolovoz pao gotovo 8%.
Širi pesimizam u društvu
Ekonomisti se već dulje pitaju zašto je raspoloženje potrošača ostalo potisnuto još od pandemije bolesti COVID-19, unatoč tome što brojni gospodarski pokazatelji upućuju na relativno snažne rezultate. Ekonomist Goldman Sachsa Joseph Briggs smatra da bi razlog mogao biti širi pesimizam u društvu.
„Niska razina iskazanog ekonomskog raspoloženja vjerojatno odražava temeljniju, negativnu procjenu stanja u svijetu, a ne samog gospodarstva”, napisao je Briggs klijentima.
Briggs pritom ne isključuje utjecaj inflacijeInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre..., koja i dalje može narušavati povjerenje potrošača. No ističe da bi „niža razina sreće” općenito mogla djelomično objasniti trajni nesrazmjer između raspoloženja potrošača i drugih pokazatelja gospodarske uspješnosti, poput rasta bruto domaćeg proizvoda ili kretanja na burzi, koji nude optimističniju sliku.
Nije sve u novcu
Briggs se pritom pozvao na podatke istraživanja General Social Survey Sveučilišta u Chicagu, koji pokazuju da se razina sreće nakon pada tijekom pandemije nije u potpunosti oporavila.
Udio ispitanika koji su se izjasnili kao „vrlo sretni” pao je s 31 % u 2016. na 23% u 2024. godini. Istodobno je udio onih koji su rekli da su „ne baš sretni” porastao s 13% na 20%.
Prema Briggsovoj analizi, opća razina sreće pala je znatno više nego percepcija financijskog zadovoljstva, koja se također prati u okviru tog istraživanja.
Briggs nije jedini ekonomist koji ukazuje na pad pokazatelja sreće. Joanne Hsu, voditeljica istraživanja na Sveučilištu u Michiganu, ranije je ove godine za CNBC izjavila da dugotrajni pad raspoloženja odražava i šire pokazatelje smanjenja sreće te pada povjerenja u javne institucije.
Briggs je također istaknuo povezanost između niže opće razine sreće i pada povjerenja u institucije. Prema njegovoj analizi, smanjeno povjerenje u institucije činilo je „nesrazmjerno velik dio” pada neto razine sreće posljednjih godina.
Raspoloženje sve manje govori o gospodarstvu?
Budući da na raspoloženje potrošača utječu i brojni neekonomski čimbenici, ono se možda neće poboljšati čak ni ako gospodarstvo nastavi ostvarivati dobre rezultate, smatra Briggs.
To bi, prema njegovu mišljenju, moglo značiti da će pokazatelji raspoloženja potrošača ubuduće biti manje pouzdan pokazatelj stvarne gospodarske dinamike. Drugim riječima, razlika između onoga što potrošači osjećaju i onoga što pokazuju ključni gospodarski pokazatelji mogla bi se zadržati još neko vrijeme.
