Energoinvest je s američkim New Mexico Institute of Mining and Technology i kompanijom Universal Energetics pokrenuo suradnju na procjeni potencijala metana iz ugljenih slojeva u BiH. Prema objavi Energoinvesta, partneri će procjenjivati tehničku i ekonomsku izvedivost njegova korištenja te raditi na studijama i tehničkoj dokumentaciji.
Projekt je zasad na razini istraživanja i procjene. Nisu objavljene lokacije istraživanja, procjene mogućih količina plina, plan eventualnih bušotina ni rokovi. Tek rezultati trebaju pokazati postoje li projekti koji opravdavaju daljnji razvoj.
Metan u ugljenim slojevima BiH istražuje se desetljećima
Znanstveni rad o plinovima adsorbiranim u ugljenim slojevima BiH navodi da se njihov sadržaj sustavno istraživao još od 1988. godine.
U analiziranim miocenskim ugljenim slojevima autori navode 1,49 kubičnih metara adsorbiranog metana po toni ugljena. U analiziranim pliocenskim slojevima metan nije utvrđen, a među adsorbiranim plinovima dominirao je ugljikov dioksid.
Taj podatak potvrđuje prisutnost metana u dijelu istraživanih ugljenih slojeva, ali iz njega se ne mogu izračunavati ukupne rezerve plina u BiH. Sadržaj plina razlikuje se između ležišta, a komercijalna proizvodnja ovisi i o geološkim karakteristikama te mogućnosti tehnički i ekonomski opravdane proizvodnje.
Prisutnost metana je potvrđena. Postojanje komercijalno isplativog CBM resursa nije.
Prisutnost metana dokumentirana je i u aktivnim domaćim rudnicima. Rudnik mrkog ugljena Breza u opisu svojih rudarskih radova navodi da oba ugljena sloja sadrže metan te da se njegova koncentracija tijekom rada kontrolira regulacijom ventilacije.
Ovdje treba razlikovati metan iz ugljenih slojeva, odnosno coalbed methane ili CBM, od coal mine methanea ili CMM-a. CBM je metan vezan uz ugljene slojeve i može biti predmet ciljanog istraživanja i eventualne proizvodnje. CMM se oslobađa tijekom rudarskih aktivnosti i mora se kontrolirati zbog sigurnosti.
Energoinvestova nova suradnja odnosi se na procjenu potencijala metana iz ugljenih naslaga. Energoinvestovu procjenu zato ne treba poistovjećivati s postojećim projektima rudničkog metana.
Za Brezu i Zenicu već postoje projektni koncepti
BiH je u radu s rudničkim metanom otišla dalje od općih procjena. U dokumentu Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH predstavljenom kroz UNECE-ov program za metan iz rudnika ugljena navedeni su projektni koncepti za smanjenje emisija metana u Brezi i Zenici.
Obuhvaćeni su Kamenice i Sretno u Brezi te Raspotočje, Stara jama i Stranjani u Zenici. Program predviđa ažuriranje projektnih koncepata i traženje mogućih izvora financiranja.
To ne znači da su projekti izgrađeni ili da je financiranje osigurano. U javno dostupnoj dokumentaciji nisam pronašla potvrdu donesene investicijske odluke.
Brezu i Zenicu također ne treba povezivati s novom Energoinvestovom procjenom kao buduće lokacije istraživanja. Energoinvest takve lokacije nije naveo.
Metan može ostati i nakon zatvaranja rudnika
Metan ostaje relevantan i nakon prestanka eksploatacije ugljena.
Rad istraživača s Univerziteta u Tuzli i Univerziteta u Beogradu, objavljen u kolovozu 2026., razmatra mogućnosti prenamjene napuštenih podzemnih rudnika u energetskoj tranziciji BiH. Autori navode da su brojni podzemni rudnici, posebno u zeničkom i tuzlanskom bazenu, metanski.
Zatvaranjem rudnika oslobađanje metana ne mora prestati. Plin se može nastaviti izdvajati iz preostalih ugljenih slojeva i okolnih stijena, pa upravljanje njime ostaje pitanje sigurnosti i emisija i nakon završetka eksploatacije ugljena.
Hvatanje ili uništavanje takvog metana može smanjiti emisije, dok mogućnost njegova energetskog korištenja ovisi o koncentraciji i raspoloživim količinama.
BiH priprema širi okvir za metan
Tema se posljednjih godina pojavljuje i u klimatskoj politici. BiH sudjeluje u Global Methane Pledgeu, a kroz projekt Climate and Clean Air Coalitiona radi na Nacionalnoj mapi puta za metan i sustavu praćenja emisija.
Projekt je predviđen za razdoblje od 2023. do 2026. i obuhvaća identifikaciju izvora emisija, mogućnosti njihova smanjenja, procjenu troškova i koristi pojedinih mjera, institucionalni okvir i moguće izvore financiranja.
Nisam pronašla potvrdu da je Nacionalna mapa puta za metan do 30. rujna 2026. formalno usvojena.
Nekoliko dana prije objave Energoinvestove suradnje, na Sarajevo Energy & Climate Weeku održan je panel „Coal Mine Methane – From Hazard to Energy in Bosnia and Herzegovina“. Raspravljalo se o tehničkim, regulatornim, institucionalnim i financijskim uvjetima za razvoj projekata rudničkog metana u BiH.
Nema potvrde da su ti programi i Energoinvestova inicijativa dijelovi jednog projekta. Postojeći programi usmjereni su na emisije metana iz rudnika, dok Energoinvest istražuje potencijal metana u ugljenim slojevima kao mogućeg energetskog resursa.
Zašto je iskustvo New Mexica relevantno
New Mexico ima višedesetljetno iskustvo s proizvodnjom metana iz ugljenih slojeva. New Mexico Bureau of Geology and Mineral Resources dokumentira razvoj CBM-a u San Juan i Raton bazenima.
Predstavnici New Mexico Techa i Universal Energeticsa 28. rujna održali su radni sastanak na Rudarsko-geološko-građevinskom fakultetu Univerziteta u Tuzli.
Razgovaralo se o istraživanju i potencijalnoj eksploataciji metana, geotermalnoj energiji te kritičnim i strateškim mineralnim sirovinama, kao i o mogućim zajedničkim istraživačkim projektima. U objavi fakulteta nisu navedene lokacije budućih CBM istraživanja ni plan istražnih bušotina.
Što još treba dokazati prije komercijalne proizvodnje
Energoinvestova inicijativa dolazi u trenutku kada BiH s jedne strane smanjuje oslonac na ugljen, a s druge ostaje ovisna o uvozu prirodnog plina.
Financa.ba je ranije analizirala izloženost BiH poremećajima na europskom tržištu plina. BiH nema vlastito podzemno skladište plina, a postojeći sustav opskrbe ima ograničenu diversifikaciju pravaca.
Na drugoj strani energetske bilance slabi domaća proizvodnja ugljena. Pad proizvodnje ugljena i slabija proizvodnja električne energije u FBiH pokazuju koliko je postojeći model izložen problemima u rudnicima.
Da bi metan iz ugljenih slojeva postao domaći izvor plina, potrebno je utvrditi lokacije perspektivnih ležišta, sadržaj i raspoložive količine plina te mogućnost njegove proizvodnje. Istraživanje i procjena mogu uključivati bušotine i testiranje proizvodnosti, nakon čega može uslijediti odluka opravdavaju li rezultati daljnji razvoj i ulaganje.
Autor: financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.
