Varšava je u godinu dana napredovala 109 mjesta na ljestvici 1.000 gradova koje prati Oxford Economics. Chișinău ima još snažnije izglede za gospodarski rast, ali je prema ukupnom indeksu tek 443. Eindhoven pokazuje kako se oko visokotehnološke industrije mogu povezati ulaganja u ljude i infrastrukturu. Manchester, unatoč snažnom rastu zaposlenosti, još pokušava riješiti problem skupog stanovanja i nejednake raspodjele koristi od razvoja.
Razlike među tim gradovima pokazuju zašto rast BDP-a sam po sebi nije dovoljan za izgradnju dugoročne konkurentnosti.
Global Cities Index 2026 uspoređuje 1.000 gradova kroz pet područja: ekonomiju, ljudski kapital, kvalitetu života, okoliš i upravljanje. U ekonomskom dijelu ne promatra samo veličinu i rast BDP-a. Uključuje i BDP po stanovniku, rast zaposlenosti, ekonomsku stabilnost i raznolikost gospodarstva.
Zbog toga grad s visokom stopom rasta ne mora automatski napredovati prema vrhu ljestvice.
Varšava je skočila 109 mjesta
Najizraženiji europski pomak ove godine napravila je Varšava. Napredovala je 109 mjesta i stigla na 61. poziciju.
Njezin rezultat pritom nije koncentriran u jednoj kategoriji. Varšava ima 64,3 boda za ekonomiju, 62,0 za ljudski kapital, 84,6 za kvalitetu života, 69,7 za okoliš i 75,5 za upravljanje.
Uspon gradova srednje i istočne Europe povezuje se sa snažnim gospodarskim rastom i rastom dohotka. Varšava i Tallinn posebno se izdvajaju zbog snažnih investicija i rasta produktivnosti.
To ne znači da se svih 109 mjesta Varšavina napretka može pripisati tim faktorima. U javno dostupnim podacima nema dekompozicije tog pomaka.
Varšava pritom nema veliki jaz između gospodarskog rezultata i ostalih kategorija, kakav se vidi kod dijela brzorastućih gradova.
Visok rast još ne znači izgrađenu konkurentnost
Chișinău i Tirana imaju vrlo snažne izglede za gospodarski rast, ali još zaostaju prema drugim karakteristikama koje ulaze u indeks.
Razlika između Varšave i Chișinăua dobro pokazuje o čemu je riječ.
Chișinău je 443. na svijetu. Za ekonomiju dobiva 44,5 bodova, ljudski kapital 33,2, kvalitetu života 56,2, okoliš 68,2 i upravljanje 54,7.
Njegov rezultat za okoliš gotovo je jednak Varšavinom. Razlika je mnogo veća drugdje. Varšava ima 28,8 bodova više u ljudskom kapitalu, 28,4 boda više u kvaliteti života i 20,8 bodova više u upravljanju.
Chișinău tek treba pokazati može li gospodarski rast pratiti napredak u ljudskom kapitalu, kvaliteti života i upravljanju.
Eindhoven ulaže u posljedice vlastitog rasta
Eindhoven pokazuje kako taj proces može izgledati kada se oko jedne gospodarske specijalizacije počne graditi širi sustav.
Među pet je europskih gradova koje treba pratiti, a njegov potencijal povezuje se s visokotehnološkom proizvodnjom. Grad ima 60,2 boda za ekonomiju, 83,7 za kvalitetu života i 91,3 za upravljanje.
Brz razvoj istodobno povećava pritisak na kapacitete regije. U paketu vrijednom 2,51 milijardu eura 245 milijuna eura predviđeno je za ubrzavanje pristupačne stanogradnje. Ulaganja obuhvaćaju i prometnu infrastrukturu, obrazovanje i druge uvjete potrebne za daljnji razvoj regije.
Grad mora ulagati i u posljedice vlastitog uspjeha. U Brainportu je taj pritisak već vidljiv u potrebi za dodatnim stanovima, obrazovnim kapacitetima i prometnom infrastrukturom.
Manchester pokazuje gdje rast nailazi na ograničenja
Manchester nudi drukčiji primjer. Od 2008. rastom je nadmašio ostale velike britanske gradove, uz snažan razvoj poslovnih usluga i gradskog središta.
Urbana jezgra Manchestera, zajedno s Inner Londonom, u tom je razdoblju bilježila najjači rast zaposlenosti među velikim europskim gradovima. Razvoj su pratila ulaganja u promet i stanogradnju.
Manchester je ove godine i među pet europskih Cities to Watch. Profesionalne usluge, kulturna ponuda i troškovi stanovanja koji su još povoljniji nego u Londonu pomogli su mu privlačiti kvalificirane radnike.
Ipak, novija analiza Manchestera upozorava na slab rast prihoda stanovništva i visoke troškove stanovanja. Vanjski dijelovi Greater Manchestera također su rasli brže od britanskog prosjeka, ali znatno sporije od centra.
Visoki troškovi stanovanja tako ostaju jedno od ograničenja nastavka Manchesterova modela rasta.
Što to znači za kompanije
Financa.ba ranije je analizirala globalni vrh ove ljestvice, na kojem New York, London i Pariz drže prve tri pozicije. Za kompaniju koja odlučuje gdje otvoriti ured, pogon ili razvojni centar važnije pitanje može biti što se događa ispod samog vrha.
Visoka stopa gospodarskog rasta govori da tržište raste. Ne govori koliko će biti teško pronaći stručnjake, hoće li troškovi stanovanja otežati njihovo zapošljavanje niti može li prometna i obrazovna infrastruktura pratiti širenje poslovanja.
Eindhoven je dobar primjer druge strane tog izračuna. Snažna industrijska baza privlači ljude i kapital, ali istodobno stvara potrebu za milijardama eura dodatnih ulaganja u uvjete koji omogućuju nastavak rasta. Manchester pokazuje što se događa kada rast zaposlenosti ide brže od dijela koristi koju osjećaju stanovnici.
Zato pri izboru lokacije današnja stopa rasta nije dovoljna. Za kompaniju je važnije može li grad osigurati ljude i infrastrukturu potrebne za poslovanje kada novi pogon ili ured počne rasti. Tada pitanje konkurentnosti grada postaje vrlo konkretno: koliko će kompaniju koštati nastavak vlastitog rasta na toj lokaciji?
Autor: financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.
