Velike diskografske kuće godinama su zarađivale na kontroli glazbenih prava i distribucije. Sada umjetna inteligencija prijeti promijeniti pravila igre, a kompanije koje su donedavno tužile AI startupe počinju s njima sklapati poslovne sporazume.
Kada se krajem devedesetih pojavio Napster, glazbena industrija suočila se s jednom od najvećih kriza u svojoj povijesti. Digitalna razmjena pjesama preko interneta ozbiljno je uzdrmala tradicionalni model prodaje CD-ova. Diskografskim kućama trebala su gotovo dva desetljeća da pronađu održiv odgovor kroz streaming platforme. Danas se pred industrijom pojavljuje novi izazov – umjetna inteligencija.
No postoji važna razlika. Napster je promijenio način distribucije glazbe, dok umjetna inteligencija ima potencijal promijeniti samu ekonomiku njezina stvaranja. Prema podacima koje prenosi The Economist, na platformu Deezer svakodnevno se učitava oko 90.000 pjesama generiranih umjetnom inteligencijom, što predstavlja približno polovicu ukupnog dnevnog broja novih pjesama.
Kada proizvodnja glazbe postane gotovo besplatna
Tradicionalni poslovni model glazbene industrije počiva na relativnoj oskudici. Stvaranje kvalitetne pjesme zahtijeva talent, vrijeme, studio, producente i marketinška ulaganja. Generativna umjetna inteligencija dramatično smanjuje dio tih troškova. Platforme poput Sunoa omogućuju korisnicima stvaranje glazbe u nekoliko minuta, bez poznavanja instrumenata ili glazbene produkcije.
Za diskografske kuće to otvara neugodno ekonomsko pitanje: što se događa s vrijednošću glazbenog kataloga kada ponuda novih pjesama postane praktički neograničena?
Veća ponuda sadržaja povećava konkurenciju za pozornost slušatelja, ali istodobno može smanjiti komercijalnu vrijednost pojedinačne pjesme. Poseban problem predstavljaju automatizirano generirane pjesme koje se masovno plasiraju na streaming servise radi prikupljanja tantijema, uključujući prijevarne aktivnosti.
Diskografski divovi između sudnica i pregovaračkih stolova
Tri najveće svjetske diskografske kompanije – Universal Music Group, Warner Music Group i Sony Music – pokušavaju pronaći odgovor na novu tehnologiju. Njihova strategija kombinira pravne postupke i poslovnu suradnju.
Universal i Sony pokrenuli su postupke protiv Sunoa zbog navodnog neovlaštenog korištenja zaštićenih snimki. Warner je, s druge strane, postigao nagodbu i otvorio prostor za suradnju.
U središtu spora nalazi se pitanje smiju li AI kompanije koristiti postojeće pjesme za treniranje svojih modela bez naknade nositeljima autorskih prava.
Odgovor bi mogao imati dalekosežne posljedice, ne samo za glazbu nego i za izdavaštvo, filmsku industriju i druge kreativne djelatnosti. Zanimljivo je da diskografske kompanije sve više shvaćaju kako bi licenciranje glazbenih kataloga umjetnoj inteligenciji moglo postati potpuno novi izvor prihoda.
Jedna od najzanimljivijih poslovnih ideja odnosi se na pretvaranje pasivnih slušatelja u aktivne sudionike stvaranja glazbe.
Zamislimo korisnika koji može legalno uzeti pjesmu omiljenog izvođača, promijeniti aranžman, dodati instrumente ili napraviti vlastitu verziju uz pomoć umjetne inteligencije. Diskografske kuće pritom bi naplaćivale korištenje autorskih prava, a izvođači dobivali dio prihoda. Universal procjenjuje da bi između 20 i 30 posto korisnika streaming platformi bilo spremno plaćati do dvostruko veću pretplatu za pristup takvim premium AI uslugama.
To predstavlja potencijalno značajan rast prihoda po korisniku, bez proporcionalnog povećanja troškova distribucije. Ipak, riječ je o poslovnoj pretpostavci koju tržište tek treba potvrditi.
Investitori već pokazuju zabrinutost
Financijska tržišta također prepoznaju rizike. Prema analizi The Economista, dionice Universala i Warnera posljednjih su godina značajno zaostajale za širim američkim tržištem. Investitori se očito pitaju hoće li umjetna inteligencija dugoročno smanjiti pregovaračku moć velikih diskografskih kuća i oslabiti vrijednost njihovih kataloga. Dodatni rizik predstavlja mogućnost nastanka novih streaming platformi koje bi izravno povezivale AI autore i slušatelje, zaobilazeći tradicionalne posrednike.
Najvažnija pouka ove transformacije nadilazi glazbenu industriju. Velike kompanije često pokušavaju zaštititi postojeće poslovne modele regulacijom, pravnim postupcima i kontrolom distribucijskih kanala. Međutim, povijest digitalnih inovacija pokazuje da dugoročno pobjeđuju oni koji se najbrže prilagode novoj ekonomici tržišta. Za glazbenu industriju ključno pitanje više nije može li se umjetna inteligencija zaustaviti. Pitanje je tko će na njoj zarađivati.
Napster je pokazao da tehnologija može uništiti ustaljeni model zarade, ali i otvoriti prostor za stvaranje novog, većeg tržišta. Umjetna inteligencija mogla bi ponoviti istu priču – samo znatno brže.
