Korisnici pametnih naočala mogu biti odgovorni za osobne podatke ljudi koje snimaju. To posebno vrijedi kada snimke javno objavljuju ili ih koriste u poslovne svrhe. Europski odbor za zaštitu podataka (EDPB) u izjavi usvojenoj 13. listopada 2026.pojasnio je kako se postojeća pravila privatnosti primjenjuju na ovu tehnologiju.
Izjava ne uvodi novu zabranu snimanja, ali razjašnjava odgovornost korisnika i pružatelja povezanih usluga. Posebno je važno što obrada osobnih podataka može podlijegati zakonskim pravilima i prije nego što snimka bude javno objavljena.
Kada privatna snimka prestaje biti privatna?
Snimanje obiteljskog okupljanja ili druženja s prijateljima može biti obuhvaćeno iznimkom za osobne i kućne aktivnosti. U takvim slučajevima GDPR se ne primjenjuje na samu privatnu obradu, iako mogu vrijediti drugi propisi.
Drukčije je kada se snimka objavi na javno dostupnom profilu ili koristi za poslovne aktivnosti. Primjerice, kreator sadržaja može pametnim naočalama snimiti promotivni video tijekom posjeta trgovini. Ako se u kadru pojavljuju prepoznatljivi kupci ili zaposlenici, mora postojati odgovarajuća pravna osnova za obradu njihovih podataka. Potrebno je ispuniti i obveze informiranja.
To ne znači da je za svako snimanje na javnom mjestu nužna privola svih prisutnih. GDPR predviđa različite pravne osnove, ovisno o svrsi i okolnostima obrade. Ipak, činjenica da se osoba nalazi na javnom mjestu ne daje automatsko pravo na komercijalnu uporabu njezine snimke.
Tko odgovara kada podatke obrađuje AI aplikacija?
Pametne naočale mogu biti povezane s aplikacijama koje analiziraju sliku i zvuk. Korisnik može zatražiti od umjetne inteligencije da mu objasni što se nalazi ispred njega, pri čemu sustav može obraditi i podatke osoba koje nisu svjesne takve interakcije.
EDPB upozorava da odgovornost ne mora biti ograničena na osobu koja nosi uređaj. Pružatelj povezane usluge može biti samostalan ili zajednički voditelj obrade. To ovisi o njegovoj ulozi u određivanju svrhe i sredstava obrade. U drugim okolnostima može djelovati kao izvršitelj obrade prema uputama drugog voditelja.
Za kompaniju koja zaposlenicima omogućuje uporabu pametnih naočala ključno je utvrditi pohranjuje li povezana aplikacija snimke i koristi li ih pružatelj usluge za vlastite potrebe. Posebno je osjetljiva uporaba snimaka prolaznika za treniranje AI sustava. EDPB upozorava da je takvu obradu teško opravdati legitimnim interesom.
O poslovnim rizicima ove tehnologije financa.ba već je pisala u članku Pametne naočale na poslu: Trebaju li kompanije nova pravila?.
Može li snimka poslovnog događaja završiti u reklami?
Kompanija može pametnim naočalama dokumentirati poslovni događaj, a poslije odlučiti iskoristiti dio materijala u promotivnoj kampanji. No zakonitost prvotnog snimanja ne znači da je automatski dopuštena svaka naknadna uporaba.
Potrebno je provjeriti svrhu za koju su podaci prikupljeni, postoji li odgovarajuća pravna osnova za novu obradu i jesu li osobe na snimci dobile potrebne informacije.
EDPB upozorava da privola pribavljena nakon prikupljanja podataka ne može retroaktivno opravdati raniju obradu za koju je pravna osnova morala postojati od početka. Naknadna privola može biti relevantna za zasebnu buduću uporabu, ali ne uklanja eventualnu nezakonitost prethodnog prikupljanja.
Za marketinške agencije i kompanije to znači da se način korištenja snimljenog materijala mora razmotriti prije snimanja, osobito kada se planira oglašavanje u kojem se pojavljuju kupci, posjetitelji ili zaposlenici.
Upozorenje na snimanje nije dovoljno
Budući da pametne naočale mogu izgledati poput običnih naočala, osobe u blizini često ne mogu prepoznati kada su kamera ili mikrofon aktivni.
EDPB preporučuje uočljive svjetlosne i zvučne signale te druge mjere koje pokazuju kada uređaj snima. Međutim, izjava nije uvela univerzalnu zakonsku obvezu ugradnje određenog indikatora.
Čak i kada je snimanje jasno označeno, korisnik ili pružatelj usluge mora imati odgovarajuću pravnu osnovu za obradu. Među preporučenim zaštitnim mjerama nalaze se ograničavanje pohrane, obrada podataka na samom uređaju kada je izvediva te zamagljivanje identiteta osoba koje nisu predmet snimanja.
Što pravila znače za kompanije u BiH?
Bosna i Hercegovina od 4. listopada 2025. primjenjuje novi Zakon o zaštiti osobnih podataka, objavljen u Službenom glasniku BiH, broj 12/25. Zakon je usklađen s europskim GDPR-om, ali izjava EDPB-a sama po sebi nije novi obvezujući propis za BiH.
Prema članku 5. stavku 2. domaćeg zakona, njegova se primjena ne odnosi na obradu koju fizička osoba obavlja isključivo u okviru osobnih ili kućnih aktivnosti. Kada se pametne naočale koriste u poslovne svrhe, relevantna su načela obrade iz članka 7. i pravne osnove iz članka 8.
Posebno je važan članak 8. stavak 4., koji uređuje procjenu usklađenosti daljnje obrade s izvornom svrhom prikupljanja podataka. To može biti relevantno kada kompanija snimku poslovnog događaja, prvotno namijenjenu dokumentiranju, poslije želi koristiti u oglašavanju.
Agencija za zaštitu osobnih podataka u BiH donijela je i odluku o vrstama obrade za koje je obvezna procjena utjecaja na zaštitu osobnih podataka. Među njima su određeni oblici sustavnog nadzora javno dostupnih mjesta, praćenja zaposlenika i uporabe novih tehnologija za analizu ponašanja osoba.
Sama uporaba pametnih naočala na radnom mjestu ne znači da je takva procjena automatski obvezna. Postoji razlika između uređaja koji zaposleniku prikazuje servisne upute i sustava koji bilježi njegovo kretanje, razgovore ili radni učinak. U drugom slučaju kompanija mora provjeriti ispunjava li obrada kriterije za prethodnu procjenu utjecaja i koje dodatne mjere zaštite podataka mora osigurati.
Autor: financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.
