Francuski CNIL već je zaprimio manje od deset pritužbi povezanih s njihovim korištenjem na poslu. Kompanije pritom traže odgovor kako takve uređaje tretirati u radnom prostoru, objavio je Reuters.
Za poslodavca je problem vrlo konkretan. Zaposlenik ili gost može ući na sastanak s uređajem koji izgleda poput običnih naočala, a u okviru ima kameru i mikrofon. Kada su naočale povezane s umjetnom inteligencijom, ti senzori mogu služiti i kao ulaz za AI funkcije. CNIL navodi da sustav prema potrebi može aktivirati kameru kako bi fotografirao ono što korisnik vidi. Mikrofon se može koristiti za bilježenje govora osobe u blizini.
Time se pred kompanijama pojavljuje pitanje koje pravilo „ne snimaj sastanak” ne rješava do kraja: što s uređajem čija se kamera može koristiti i kada korisnik od AI sustava traži informaciju o onome što gleda?
Od pitanja privatnosti do kaznene istrage
Pariško tužiteljstvo otvorilo je najmanje jednu kaznenu istragu nakon prijava seksualnog uznemiravanja. Prijave su povezane s trendom snimanja žena na ulici pametnim naočalama bez njihova pristanka i objavljivanja snimki na društvenim mrežama. Tužiteljstvo je istragu potvrdilo Reutersu, ali nije navelo marku uređaja.
Zato taj slučaj ne možemo pripisati Meti. Prema IDC-ovim podacima za drugo tromjesečje 2026., Meta je imala 68,7 posto udjela u globalnim isporukama na tržištu XR uređaja i naočala koje IDC prati.
Francuska jedinica za kibernetički kriminal testirala je pametne naočale kako bi bolje razumjela moguća kaznena djela za koja bi se uređaji mogli koristiti. Istodobno se pitanje iz javnog prostora preselilo u urede: CNIL-u stižu pritužbe povezane s korištenjem naočala na poslu, a kompanije pitaju mogu li ih zabraniti.
Kamera više ne služi samo za fotografiranje
Pametne naočale mogu koristiti kameru i kada korisnik ne snima fotografiju ili video za spremanje. Kod Meta AI naočala korisnik može, primjerice, zatražiti informacije o onome što upravo gleda.
Financa.ba je ranije pisala o LED indikatoru i pitanjima privatnosti koja otvaraju Meta AI naočale. Aktualna Ray-Banova dokumentacija navodi da LED signalizira fotografiranje, snimanje videa i prijenos uživo. Na novijim modelima ne uključuje se pri nekim AI funkcijama koje koriste kameru, primjerice prepoznavanju biljke ili znamenitosti.
Kada korisnik pita Meta AI nešto o onome što gleda, Ray-Ban navodi da naočale šalju fotografiju u Metin cloud radi AI obrade. Fotografija može sadržavati objekte i tekst. Prema istoj dokumentaciji, fotografije obrađene AI-em mogu se koristiti za poboljšavanje Meta proizvoda i treniranje Meta AI-ja, uz ljudsku provjeru dijela sadržaja.
Na sastanku kamera može biti okrenuta prema ekranu računala ili dokumentu na stolu, a mikrofon može obuhvatiti razgovor drugih ljudi. To ne znači da naočale automatski šalju sve što vide i čuju. To ne možemo potvrditi.
Pitanje za kompaniju zato je precizno: pokrivaju li postojeća pravila o snimanju, osobnim podacima i povjerljivim informacijama uređaj čiji se senzori mogu koristiti i za AI funkcije?
Francuski regulator problem prati od početka godine
U akcijskom planu za pametne naočale koji je objavio u svibnju, CNIL navodi rezultate istraživanja provedenog od 22. do 29. siječnja na reprezentativnom uzorku od 2.128 punoljetnih Francuza. Njih 67 posto smatralo je da pametne naočale predstavljaju rizik za privatnost.
CNIL među prostorima u kojima bi širenje takvih uređaja moglo povećati rizik svakodnevnog nadzora izrijekom navodi i radna mjesta. Korisnicima preporučuje i da pametne naočale isključe kada se od njih traži da isključe mobilni telefon.
Za 29. rujna CNIL je zakazao stručnu raspravu o tome predstavljaju li pametne naočale promjenu paradigme za regulaciju. Regulator u najavi navodi da ova tehnologija može učiniti uređaje za prikupljanje podataka manje vidljivima.
Kod fiksne nadzorne kamere mjesto snimanja je poznato. Kod naočala kamera se kreće s osobom koja ih nosi.
Australija razmatra zabranu u državnim uredima
Australska vlada razmatra zabranu pametnih naočala opremljenih kamerama u saveznim državnim radnim prostorima zbog rizika za privatnost i sigurnost. Ministrica javne službe Katy Gallagher zatražila je procjenu treba li uređaje zabraniti i koje bi iznimke eventualno bile potrebne. Odluka još nije donesena.
Australija pritom ne razmatra samo zabrane. Početkom rujna australska glavna državna odvjetnica Michelle Rowland odbacila je pozive na opću zabranu uvoza pametnih naočala. Vlada u okviru reforme privatnosti razmatra kako postojeća pravila primijeniti na nove tehnologije, uključujući nosive uređaje za obradu informacija poput pametnih naočala.
Ograničenja već postoje u drugim prostorima. Oslo je u rujnu zabranio pametne naočale u školama, dok se Meta naočale ne smiju koristiti u sudnicama u Engleskoj i Walesu. Ti primjeri pokazuju kako se granice zasad određuju prema prostoru i riziku koji mogućnost snimanja u njemu stvara, a ne prema jedinstvenom pravilu za sve načine uporabe.
Istodobno ih razvijaju upravo za posao
Dok regulatori i institucije razmatraju gdje povući granicu, proizvođači pametne naočale sve izravnije usmjeravaju prema radnom mjestu.
Snap je 16. rujna predstavio poslovne primjene svojih Specs naočala s partnerima među kojima su Salesforce, Amazon Web Services i NVIDIA. Kompanija kao konkretne primjene navodi terenski rad, udaljenu podršku i maloprodaju, a opisuje i korištenje uređaja u trgovinama, tvornicama i na terenu. Zaposlenik može dobivati informacije i upute u vidnom polju bez prekidanja rada radi gledanja u zaseban ekran.
Isti tip uređaja tako može zaposleniku koji popravlja stroj prikazivati potrebne informacije, a na sastanku biti okrenut prema dokumentu ili ekranu s povjerljivim podacima.
U dostupnim objavama Agencije za zaštitu osobnih podataka u BiH nisam pronašla posebnu smjernicu za korištenje pametnih naočala na radnom mjestu. Ne mogu potvrditi da je takva smjernica objavljena.
U kojim prostorima i poslovnim situacijama kompanija želi dopustiti kameru, mikrofon i AI funkcije koje zaposlenik ili gost nosi na licu?
Autor: financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.
