Američko gospodarstvo je na oštrici noža, potencijalno već u recesiji nakon drugog kvartala smanjenja aktivnosti. Ali pokazatelji su mješoviti, što potiče neizvjesnost o daljnjem putu.
U srži rasprave među ekonomistima i kreatorima politike temeljno je pitanje s ogromnim implikacijama na budućnost Amerike: Što je gore – inflacija ili recesija?
Agresivnim podizanjem kamatnih stopa, Federalne rezerve se klade da je recesija vrijedna rizika ako ukloni povćanje potrošačkih cijena, koje rastu najbržim tempom u četiri desetljeća.
Ali mnogi ekonomisti i zakonodavci odbijaju tu ideju, tvrdeći da bi takozvani lijek za recesiju bio daleko gori od bolesti inflacije.
Da budemo jasni, Fed bi želio izbjeći oboje. Cilja na “meko slijetanje” u kojem povećava kamatne stopeKamate su trošak, odnosno cijena koju plaćate za pozajmlji... dovoljno da uspori potražnju, a da je potpuno ne uguši. To bi bio idealan ishod, iako Fed sam priznaje da je mogućnost ovog “mekog slijetanja” sve teža.
“Dosadašnje akcije Feda ne jamče recesiju, ali su je već učinili vjerojatnijom“, napisao je Josh Bivens, direktor istraživanja na lijevo orijentiranom Institutu za ekonomsku politiku, u postu na blogu ranije ovog mjeseca.
To nam ostavlja dva potencijalna ishoda: više inflacije kakvu smo vidjeli u protekloj godini ili recesiju koja spušta cijene dok vjerojatno povećava nezaposlenost i usporava rast plaća.
“Tim inflacija”
Bivens je pripadnik tima “visoka inflacija je loša, ali recesija je gora“. To je uglavnom zbog toga što recesija čini tržištu rada. “RecesijaRecesija (engl. recession) predstavlja povremena usporavanja... zapravo znači da je vaše gospodarstvo u prosjeku siromašnije“, rekao je za CNN Business.
InflacijaInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... očito nagriza plaće ljudi, a to je loša stvar. (Potrošačke cijene porasle su oko 9% prošli mjesec na godišnjoj osnovi, dok su plaće porasle 5,3%.) Ali, kaže Bivens, “jedina stvar koju znamo o recesijama jest da snižavaju plaće puno pouzdanije nego što to čini inflacija.”
Jedan od glavnih argumenata njegovih protivnika je da inflacija dolazi s ljepljivim psihološkim problemom. Jednom kada se ideja o stalnom rastu cijena ugradi u psihu potrošača, može stvoriti samoispunjavajući ciklus koji je teško prekinuti. To nije šala, kaže Bivens, ali po njegovoj procjeni jednostavno do te faze još nismo stigli.
U Sjedinjenim Državama, inflacija se održala na oko 2% godišnje veći dio četiri desetljeća. Zbog toga, tvrdi on, ljudi uglavnom ne očekuju da će se nedavna inflacija od oko 9 posto zadržati.
“Trebali bismo iskoristiti ta očekivanja i tu vjerodostojnost“, kaže.
Kad Fed podigne kamatne stope, ljudima i poduzećima postaje skuplje posuđivanje novca. To tjera sve da troše manje. Poduzeća usporavaju zapošljavanje, smanjuju radno vrijeme ili otpuštaju radnike kako potražnja presušuje.
To može ostaviti milijune ljudi – radnike s nesrazmjerno nižim plaćama i obojene – s manjim plaćama ili bez plaća uopće, po mišljenju pripadnika “tima inflacija”.
“Tim recesija”
Drugi tvrde da recesije, iako također nisu idealne, nisu nužno katastrofalne. Možda su čak i zdrave.
Mnogi koji bi se zalagali za recesiju zbog inflacije ukazuju na 1970-e, kada je nevjerojatna inflacija skočila, dosegnuvši vrhunac od 14% 1980.
Bila su potrebna bolna povećanja kamatnih stopa i dvije naknadne recesije u ranim 80-ima, koje je nadgledao tadašnji predsjednik Feda Paul Volcker, da se konačno prekine ciklus inflacije.
“Blaga recesija sada je daleko bolja od teške, Volckerove recesije koja će biti neophodna za suzbijanje inflacije ako se očekivanja ukorijene“, napisao je ekonomist Noah Smith u postu na blogu.
Nisu sve recesije jednake. Sjedinjene Države prošle su kroz 34 recesije od 1857. – ili otprilike jednu svakih pet godina u prosjeku, prema podacima Nacionalnog ureda za ekonomska istraživanja. U prosjeku je svaka trajala oko 17 mjeseci.
To znači da su SAD zanemarile mnoge padove.
“Ljudi imaju tendenciju opraštati blage recesije, ali se jako, stvarno ljute zbog visoke inflacije“, piše Smith u objavi na Substacku pod naslovom “Da, vjerojatno smo u recesiji, i to je u redu.”
No može li recesija ikada biti dobra stvar? Ponekad, kaže Lakshman Achuthan, suosnivač Instituta za istraživanje ekonomskog ciklusa, koji određuje datume recesije za 22 gospodarstva diljem svijeta.
“Recesije mogu biti događaji čišćenja za gospodarstvo u cjelini, tjerajući neučinkovite divove iz poslovanja i stvarajući mjesta spretnijim konkurentima koji mogu bolje zadovoljiti potrebe kupaca“, rekao je u e-poruci CNN Businessu. “Ovog puta se gospodarstvo dovoljno promijenilo nakon pandemije da su se sigurno otvorile nove poslovne prilike.”
Achuthan ukazuje na neke od inovativnih tvrtki koje su se pojavile tijekom nedavnih padova: Airbnb (osnovan 2008.), Uber i WhatsApp (osnovan 2009.) svi su proizašli iz Velike recesije 2007.-09.
Poanta
Jesu li Sjedinjene Države sada u recesiji ili ne, uglavnom je semantička rasprava. Postoje znakovi da se gospodarstvo hladi — potražnja za stanovima opada, a povjerenje potrošača opada.
U većini recesija savezni poticaji tipičan su način poticanja gospodarstva i vraćanja vjere potrošača. Nije vjerojatno da će ti financijski pojasi spasa ovaj put biti na raspolaganju.
“Ako se priča pretvori u nešto tipa ‘morali smo imati recesiju jer smo potrošili previše u 2021.’, to vas navodi na sumnju da neće doći nikakvo olakšanje“, kaže Bivens. “Mislim da je to pogrešno.“. kaže on.
