Ukupan opseg vanjskotrgovinske razmjene Bosne i Hercegovine u 2022. iznosio je 47,5 milijardi BAM. Bilježi trend povećanja za 30 posto u odnosu na godinu ranije. Prezentirano je na konferenciji za novinare u Sarajevu na kojoj su predstavljeni osnovni pokazatelji vanjskotrgovinske razmjene BiH sa svijetom u prošloj godini, javlja Anadolija.
U 2022. godini je iz BiH izvezeno robe u ukupnoj vrijednosti 18,4 milijardi BAM, što je za 26 posto više u odnosu na 2021. godinu. Istovremeno je uvezeno robe u ukupnoj vrijednosti od 29,1 milijardu BAM, što je za 33 posto više u odnosu na prethodnu godinu. Vanjskotrgovinski deficit je iznosio 10,7 milijardi BAM, a pokrivenost uvoza izvozom 63 posto.
Značajno povećanje opsega vanjskotrgovinske razmjene može se posmatrati samo nominalno, izraženo u vrijednosti – novčanih jedinica. Ralan opseg količinski izražen u tonama ili kilogramima ostao je na približno istom nivou kao i 2021. godini, naveli su iz Vanjskotrgovinske komore BiH. Naime, navedeni trend prisutan, zbog značajnog rasta cijena proizvoda u prošloj godini. Inflatorni pritisci su rezultirali činjenicom da je trgovinska razmjena u novčanim sredstvima veća, a u količini jednaka.
Marinković smatra da je deficit izazvala inflacija
“Moglo bi se reći da smo u posljednje dvije, tri godine išli iz krize u krizu. Nakon pandemije koronavirusa imali smo 2021. godinu u kojoj smo se počeli gospodarski oporavljati. Pred kraj 2021. pogoršale su se stvari, a početkom 2022. sa ukrajinskom krizom na globalnom nivou su se poremetili lanci vrijednosti i distribucije. Sve je to počelo da utiče na inflatorna kretanja koja su neminovno zahvatila i gospodarstvo BiH. Budući da smo otvorena ekonomija, uvozno i izvozno ovisni. Nema ekonomije koja sama sebi može biti dovoljna, a da ne trguje makar u nekom segmentu sa svijetom.“, Zdravko Marinković, predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH.
Pojasnio je da BiH zabilježila značajan deficit zbog inflacijeInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... koja je došla sa globalnog tržišta.” Pojavio se disparitet u vrijednosti uvezenih u odnosu na vrijednosti izvezenih roba. Prema podacima Agencije za statistiku, cijene roba koje smo izvozili porasle su za 22 posto, a cijene roba koje smo uvozili porasle su za 26 posto.
“Ovo se najbolje vidi na primjeru nafte i ulja dobivenih od bitumenskih minerala. Istu količinu nafte i naftnih derivata uvezli smo u 2021. i 2022. međutim, prije dvije godine smo platili tu količinu 1,6 milijardu BAM, a u prošloj 3,3 milijarde, što je 88 posto više. Ovo su razlozi, između ostalog, zašto nam se povećao deficit u robnom razmjeni. Vidimo da samo jedan artikal značajno utiče ili doprinosi tome“, rekao je Marinković.
Pozicionirali smo se kao izvoznik električne energije
Iz Bosne i Hercegovine se prošle godine najviše izvozila električna energija, aluminij u sirovim oblicima, željezne i čelične konstrukcije. Najviše su se uvozila naftna ulja i ulja dobijena od bitumenskih minerala, aluminij u sirovim oblicima, kameni ugalj i drugi.
Opseg razmjene u 2022. s Europskom unijom je iznosio oko 32,3 milijarde BAM. Ukupan opseg razmjene s EU-om predstavlja 68 posto ukupnog obima razmjene BiH sa svijetom.
Po opsegu razmjene prednjači Hrvatska, u koju je izvoz iznosio 1,6 milijardi BAM, što je za 700 miliona BAM ili 36 posto više u odnosu na 2021. Uvoz iz Hrvatske je iznosio 5,4 milijarde BAM, što je za 56 posto više u odnosu na godinu ranije.
Iz BiH najviše robe je izvezeno u Njemačku (2,69 milijardi BAM), Hrvatsku (2,61 milijardi), Srbiju (2,4 milijarde), Italiju (1,9 milijardi) i Austriju (1,7 milijardi BAM). Najveća uvozna tržišta su Hrvatska, Srbija, Njemačka, Slovenija i Italija.
Ukupan opseg razmjene sa CEFTA-om je iznosio osam milijardi BAM, što je skoro 17 posto ukupne razmjene BiH sa svijetom. Na tržište CEFTA-e izvezeno je robe u vrijednosti od 3,4 milijarde BAM, dok je uvoz iznosio 4,6 milijardi BAM.
I sa zemljama EFTA sporazuma je povećan ukupan obim vanjskotrgovinske razmjene i iznosio je 1,5 milijardi BAM, što je za 45 posto veći u odnosu na 2021. Skoro sva razmjena se uglavnom odvijala sa Švicarskom (95 posto).
Razmjena robe s ostalim tržištima povećana je za 33 posto u odnosu na 2021. i iznosila je 5,7 milijardi BAM. Po opsegu razmjene prednjači Turska, prema kojoj je smanjen izvoz za 40,6 miliona BAM ili 11 posto. Ukupno izvezena vrijednost je iznosila 322,7 milijuna BAM KM. Iz Turske je uvezeno robe u vrijednosti od 1,5 milijardi BAM, što je povećanje od 34 posto.
Nakon prezentacije održan je panel “Šanse i izazovi izvoza” na kojem je razgovarano o izazovima s kojima se suočavaju izvozno orijentirane kompanije. Na panelu su učestvovali predstavnici kompanija AS Holding Sarajevo, Ećo Company Sarajevo, Şişecam Soda Lukavac, SIK Mostar, Limun šped d.o.o. Doboj i Lanaco a.d. Banja Luka.
