Samodisciplina je vrlo izazovna, pogotovo onda kada imate puno obaveza kojima žonglirate i koje vas opterećuju. Ipak, neophodna je ako želite postići svoje ciljeve i posložiti svoje prioritete.
Budući da smo ljudi, ukorijenjeno čeznemo za slobodom i ne sviđa nam se ideja o samodisciplini. Stoga je ljudima teško biti ograničen strogim pravilima društva i radije bi slijedili svoje instinkte. Ali ova pravila i kodekse ponašanja imamo s dobrim razlogom. To je zato što pomažu u formiranju ujedinjenog društva, koje može napredovati i pomoći pojedincima da postignu svoje ciljeve mnogo uspješnije nego što bi to mogli sami učiniti.
Ali to ne mijenja činjenicu da ljudi ponekad požele učiniti sve što im u određenom trenutku prolazi kroz glavu. Ponekad jednostavno želite zaboraviti kako biste se trebali ponašati i želite učiniti sve što vam tijelo govori. Ovo možda ne zvuči kao problem, ali vrlo lako to može postati. Bez samodiscipline, nema velike razlike između ljudi i životinja. Bez ove vještine nećete moći upravljati svojim instinktima, emocijama i mnogim ponašanjima.
Kako, dakle, možete povećati samodisciplinu? I zašto je samodisciplina uopće potrebna?
Što je samodisciplina i zašto je važna?
Većina vas vjerojatno poznaje samodisciplinu pod drugim imenom: samokontrola. Nije bitno kako je nazivate. Bitna je suština pojma. Kratak opis je da je samodisciplina nečija sposobnost upravljanja emocijama, ponašanjem i impulsima. Ta je sposobnost ukorijenjena u prefrontalnom korteksu. Regiji mozga odgovornoj za planiranje, donošenje odluka i rješavanje problema.
Kada osoba nema tu sposobnost, pogođene su funkcije prefrontalnog korteksa. Ova se vještina ponekad definira kao otpor trenutnom zadovoljstvu kako bi se postigao dugoročni cilj. Primjer za to bi bio netko tko odbija pušiti na zabavi. Ovo se odbijanje može dogoditi jer im je više stalo do njihovog dugoročnog zdravlja nego do toga da rade ono što drugi rade kako bi se uklopili. Konačno, samodisciplina također znači korištenje logičkog, a ne emocionalnog rezoniranja kad god odlučite.
Možete li se samodisciplina naučiti?
Neki stručnjaci smatraju da je samodisciplina urođeno ponašanje. Je li to u potpunosti točno, još uvijek je predmet rasprave. Ali jedno je sigurno. Ova vještina se može naučiti. Čak i ako neki ljudi imaju genetsku predispoziciju da budu discipliniraniji, to ne znači da drugi ljudi ne mogu naučiti tu vještinu. Stručnjaci vjeruju da svatko može povećati samodisciplinu njegovanjem ispravnih navika.
Samodisciplina je neophodna jer je to primarna vještina koja pomaže ljudima da se odupru iskušenjima. Osim toga, istraživanja pokazuju da ljudi s višom razinom samodiscipline imaju manju vjerojatnost da će razviti ovisnosti i nezdrave opsesije, piše Power of Positivity. Osim toga, viša razina samodiscipline korelira s većim uspjehom u postizanju ciljeva kasnije u životu.
Eksperiment sa sljezovim kolačićima
U prilog tome ide i dobro poznati eksperiment sa sljezovim kolačićima (marshmallowima). Psiholog Walter Mischel proveo je ovaj test ranih 1970-ih. Tijekom ispitivanja djecu bi neko vrijeme ostavljali same u sobi. U toj prostoriji je bio tanjur s nekoliko marshmallowa ili drugih poslastica (ovisno o djetetovim željama). Zatim je djeci rečeno da će, ako pričekaju petnaest minuta, dobiti još jednu poslasticu povrh onoga što je bilo u sobi.
Stoga je ovaj eksperiment osmišljen za daljnje istraživanje koncepta odgođenog zadovoljstva. Ovaj eksperiment je pokazao da su djeca koja su mogla čekati obično imala bolje ocjene i općenito su bila discipliniranija. Kasnije su neki istraživači čak tvrdili da postoji korelacija između budućeg uspjeha i sposobnosti pokazivanja suzdržanosti u okruženju sličnom onom u eksperimentu.
Jedna popularna teorija koja se odnosi na samodisciplinu je teorija iscrpljenosti ega. Ovo već dugo zabrinjava znanstvenike jer teoretizira da je snaga volje ograničena i da se ljudi oslanjaju na ograničenu količinu mentalnih resursa da bi je iskoristili. Po ovoj logici, što više iskušenja netko mora podnijeti tijekom dana, manja je vjerojatnost da će imati dovoljno snage volje da im se svima odupre. Ovu teoriju podupire eksperiment s kolačićima proveden 1998. godine.
Eksperiment s kolačićima i rokvicama
Sudionici su mogli birati između kolačića ili rotkvica. Nakon toga su zamoljeni da riješe zagonetku. Ljudi koji su se opirali pojesti kolačiće odustali su od rješavanja zagonetke 11 minuta prije onih koji su ih pojeli. Ali dobra stvar je što postoje dokazi koji govore suprotno. Dakle, stvarnost bi mogla biti negdje između. Iako je istina da se ljudi teško odupiru desecima i desecima iskušenja dnevno, također je istina da se samodisciplina može povećati.
Osim što pomaže ljudima da se odupru iskušenju, samodisciplina može pomoći da imate uravnoteženiji stil života i bolje regulirate svoje emocije. U konačnici, to će vam pomoći da bolje komunicirate i stvorite jače, zdravije veze s ljudima oko vas. Osim toga, omogućuje vam da se usredotočite na postizanje svojih dugoročnih ciljeva i postavite svoje prioritete. Dakle, puno je prednosti povezanih s ovom vještinom. Ali što možete učiniti da je povećate?
3 načina za povećanje samodiscipline
Prestanite odugovlačiti
Odugovlačenje je jedna od najvećih prepreka za ljude koji pokušavaju postići svoje ciljeve. To je također jedan od glavnih razloga zašto ne možete naučiti kako biti discipliniran. Da ne spominjemo da ljudi odugovlače prvenstveno jer im nedostaje discipline, pa je to začarani krug. Nažalost, većina ljudi u nekom trenutku upadne u zamku odgađanja. Istraživanja pokazuju da 95% ljudi odgađa do određene mjere.
I ovo nije uvijek problem. Kada su u pitanju manji zadaci, odugovlačenje vas neće spriječiti. Na primjer, ako odgodite spremanje kreveta, to neće ugroziti vaše dugoročne ciljeve. Ali ako ste tip osobe koja uvijek odgađa obavljanje svog posla, a zatim se uspaniči i optereti u zadnjem trenutku, to je problem. Kako biste povećali svoju samodisciplinu, morate poduzeti korake prema rješavanju problema odugovlačenja. A prvi korak je prepoznati da to radite.
Jedan jasan znak odugovlačenja je kada stvari počnete odgađati na neodređeno vrijeme. Mnogi ljudi pokušavaju sebe zavarati da misle da su produktivni ispunjavajući dane zadacima niskog prioriteta. Naravno, neophodno je očistiti svoju kuću. Ali ako počnete slagati već pospremljenu odjeću jer pokušavate odgoditi obavljanje stvarnog posla, to je znak. Jednom kad shvatite da odugovlačite, morate shvatiti zašto to radite.
Neki ljudi to čine jer su zabrinuti oko određenog zadatka. Drugi to rade jer im je taj zadatak dosadan ili neugodan. No, najčešće je to zbog loših organizacijskih sposobnosti. Kada točno odredite razlog, možete prijeći na sljedeći korak, a to je stvaranje zdravih navika.
Započnite rutinu
Disciplina je snažno povezana s nečijom sposobnošću stvaranja i održavanja rutine. Ljudi koji su prirodno discipliniraniji lakše će stvoriti rutinu i često to čine, a da i ne primijete. Ne moraju zapisati svoj dan kako bi bili sigurni da će stvari ići prema planu. Ali ljudi koji se bore sa samodisciplinom nemaju ovaj luksuz.
Često se bore s planiranjem i stvaranjem zdravih navika. No, dobra je stvar to što će vam se snaga volje poboljšati kada počnete provoditi rutinu. Nakon nekog vremena vidjet ćete da ćete imati više samokontrole u svim područjima svog života, ne samo kada je u pitanju rutina.
Ali kako možete započeti i održati dobru rutinu? Uvijek možete započeti uključivanjem bitnih zdravih ciljeva u svoj svakodnevni život. Jedna stvar koja uvijek pomaže je provođenje relativno strogog rasporeda spavanja. Potrudite se svake večeri spavati otprilike u isto vrijeme i svako se jutro probuditi u isto vrijeme. I pobrinite se da uvijek spavate sedam do osam sati.
Dobro je započeti dan kratkim treningom ili šetnjom. Također je dobro doručkovati prije kave. A postoje i druge stvari koje možete početi raditi ovisno o vašim interesima i osobnom životu. Na primjer, neki ljudi vole ići u teretanu. Drugi trebaju planirati vrijeme za opuštanje. Što god radili, samo se pridržavajte rutine.
Okružite se discipliniranim ljudima
Zamislite ovo… Petak je navečer i vaši prijatelji se zabavljaju. Morate raditi, ali neće vam prestati slati fotografije i tražiti od vas da izađete. Pa, naravno, popuštate, iako znate da ćete požaliti dan poslije. Ovo je scenarij koji je svima poznat. Nažalost, ponekad će vas ljudi kojima ste okruženi samo ometati umjesto da vam pomognu u postizanju vaših ciljeva.
Da biste poboljšali svoju samodisciplinu, morate se okružiti discipliniranim ljudima. Ovi će vas prijatelji ohrabrivati da ostanete i završite posao, a s vama će kovati planove kada budete slobodni. Ponekad to znači izbaciti neke ljude iz svog života, što će biti teško. Ali to je žrtva koju trebate podnijeti kako biste poboljšali svoj život.
***
Nedostatak samodiscipline jedan je od razloga zašto se ljudi počinju nezakonito ponašati. Naravno, za većinu ljudi to nije slučaj. Manjina je onih koji zastrane na taj način. Ali i dalje riskirate povrijediti ljude i ugroziti svoju dobrobit ako sebi dopustite da uvijek djelujete impulzivno.
Srećom, uvijek možete poraditi na povećanju samodiscipline. Jedan od najboljih načina da to učinite je aktivno pokušavati prestati odgađati. Također je korisno započeti rutinu i prisiliti se da je se pridržavate. Ali, što je vjerojatno najvažnije, trebate biti u društvu ljudi koji su disciplinirani i mogu vas držati pod kontrolom. Dokle god radite sve ovo nabrojano, brzo ćete se izvještiti u samodisciplini.
