Cijene žitarica naglo su porasle na svjetskim tržištima nakon što je Rusija rekla da će brodove koji idu prema ukrajinskim lukama tretirati kao potencijalne vojne mete.
Moskva se u ponedjeljak povukla iz sporazuma UN-a koji je osiguravao siguran prolaz za transport žitarica preko Crnog mora. Proteklih noći Rusija je bombardirala ukrajinske žitne pogone u Odesi i drugim gradovima. Moskva je također upozorila da će sada na sve brodove koji idu tamo gledati kao da su na strani “kijevskog režima”.
Glasnogovornik Bijele kuće Adam Hodge rekao je da Rusija planira pogoditi civilne brodove i okriviti Ukrajinu. Rusija je postavila više morskih mina na prilazima ukrajinskim lukama, rekao je, kao dio koordiniranih ruskih napora da opravdaju napade na civilne brodove.
Kremlj nije odmah odgovorio na te optužbe, piše BBC.
U međuvremenu, u upozorenju sličnom ruskom, Ukrajina je rekla da bi se na brodove koji idu prema ruskim ili okupiranim lukama na Crnom moru moglo gledati kao da prevoze vojni teret.
Cijene pšenice na europskoj su burzi u srijedu u odnosu na prethodni dan porasle za 8,2 posto, na 253,75 eura po toni. Dok je cijena kukuruza porasla za 5,4 posto.
Cijene u trgovinama neće odmah porasti kada porastu i cijene na tržištu. Ali ako prekid opskrbe dovede do duljeg razdoblja viših cijena, učinak će se u nadolazećim mjesecima osjetiti diljem svijeta.
Prošle godine cijene žitarica oštro porasle
Oštar porast cijena žitarica nakon ruske invazije na Ukrajinu prošle godine doveo je do porasta cijena – ne samo za prehrambene proizvode temeljene na žitaricama, već i za meso i perad, budući da se životinje često hrane žitaricama.
Zemlje koje najviše ovise o opskrbi iz Ukrajine vjerojatno će biti najviše pogođene. Prije rata Libanon je gotovo tri četvrtine žita dobivao iz Ukrajine. Dok su Pakistan, Libija i Etiopija također vrlo ovisni.
Ranije je predsjednik Vladimir Putin rekao da će se odmah vratiti međunarodnom sporazumu o žitaricama ako se ispune njegovi zahtjevi. Oni uključuju ukidanje sankcija na prodaju ruskog žita i gnojiva i ponovno povezivanje ruske poljoprivredne banke s globalnim sustavom plaćanja.
Ruski zračni napadi na crnomorske obalne gradove u međuvremenu su nastavljeni. Ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelensky optužio je Rusiju da namjerno cilja na infrastrukturu za izvoz žitarica i dovodi u opasnost ranjive zemlje. Ministar poljoprivrede Mykola Solskyi rekao je da su napadi uništili 60.000 tona žitarica i oštetili značajne dijelove infrastrukture za izvoz žitarica.
Dogovor o žitaricama u Crnom moru omogućio je UN-ovom Svjetskom programu za hranu (WFP) da otpremi više od 725.000 tona pšenice iz Ukrajine u zemlje koje se suočavaju s akutnom gladi. To uključuje Etiopiju, Jemen i Afganistan. Tako je Ukrajina prošle godine dala više od polovice WFP-ovog pšeničnog zrna.
Međutim, više od polovice ukupno isporučenih žitarica prema ugovoru bio je kukuruz. Od izvezenih gotovo 33 milijuna tona, najviše je otišlo u Kinu (8 milijuna tona). A zatim Španjolsku (6 milijuna tona) i Tursku (3,2 milijuna tona), pokazuju podaci UN-a. Turska je za WFP mljela žito u brašno. Kukuruz se osim za prehranu ljudi koristi kao biogorivo i kao stočna hrana.
Putin je u optužio Zapad da koristi dogovor o žitu kao “političku ucjenu”. Moskva je optužila Ukrajinu da koristi crnomorski žitni koridor u “borbene svrhe”.
Ostale opcije ograničene
Ukrajinske opcije za izvoz žitarica željeznicom također su vrlo ograničene. Kapacitet željeznice manji je od količine otpreme. A nekoliko zemalja EU-a u istočnoj Europi blokira ukrajinsko žito kako bi zaštitile vlastite poljoprivrednike.
Nešto ukrajinskog žita sada bi se moglo otpremiti Dunavom, koristeći rumunjske teritorijalne vode. Iako će i te količine vjerojatno biti relativno male.
Charlie Sernatinger, analitičar Marex Capitala rekao je da bi ruska eskalacija mogla presjeći sve isporuke žita iz Crnog mora, i ruske i ukrajinske. Što bi izazvalo sličnu situaciju kao na početku rata.
Ukrajinski zastupnik Oleksiy Goncharenko pozvao je UK, SAD, Francusku i Tursku da vojnim konvojima zaštite brodove sa žitom i osiguraju Odesi protuzračnu obranu.
Jasno je da Putin ima za cilj narušiti sigurnost hrane i izazvati vrhunac svjetskih cijena hrane, što će u razvijenim zemljama dovesti do inflacijeInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre..., ali u zemljama u razvoju to će dovesti do socijalne destabilizacije, gladovanja i novih valova migranata.
Oleksiy Goncharenko
