Uza sve one „bitne“ stvari koje su se događale proteklih tjedana i mjeseci, kriptovalute su nekako skliznule u drugi plan. Ili, da budemo precizniji, na margine ih je izgurala pravosudna ofenziva američke Komisije za vrijednosne papire (SEC); optužnice su neko vrijeme pljuštale na sve strane, a onda se priča još više zakomplicirala, što je sasvim kredibilan povod za nešto detaljniji prikaz zbivanja.
Musk kao ključan protagonist korekcije?
U sjeni AI ludila koje je posljednjih mjeseci obilježilo zbivanja na Wall Streetu isprovociravši snažan (dvoznamenkasti) rast vrijednosti burzovnih indeksaBurzovni indeks, dionički indeks ili indeks burze je indeks..., bitcoin je uknjižio još impresivniji pomak: od studenoga prošle do srpnja ove godine njegova se cijena doslovno – udvostručila. A onda je, posve neočekivano, sredinom kolovoza prekinut uzlazan trend. Te se granica od 30 tisuća dolara pretvorila u ključnu razinu otpora. Prema konvencionalnim izvorima, ljetnu je idilu naprasno prekinula ekskluziva u produkciji Wall Street Journala čiji su se autori uspjeli dokopati financijskog izvješća kompanije koja svoje poslovne rezultate brižljivo skriva od očiju javnosti (kao, uostalom, i većina kompanija izvan burzovnih kotacija). U pitanju je SpaceX (u većinskom vlasništvu Elona Muska), no u ovom su slučaju detalji o poslovnim rezultatima sporedni (ako nekog zanima, nakon dvije godine minusa u prva tri mjeseca je ostvarena dobit). Činjenice bitne za tržište kriptovaluta uglavljene su u zadnji pasus teksta gdje se navodi da je SpaceX proveo negativnu reviziju vrijednosti bitcoinaBitcoin je decentralizirana, distribuirana, anonimna platna ... u svojoj aktiviU Bilanci stanja poduzeća, aktiva (eng. assets) predstavlja... (za nešto manje od 400 milijuna dolara) i usput likvidirao dio kripto portfelja.
Fusnota iz poslovnog izvješća koja skriva bitne okolnosti i detalje realiziranih transakcija (možda je tek riječ o oportunističkom potezu s ciljem akumulacije profita?), k tome u kategoriji minulih događaja, zvuči kao prilično tanka podloga za agresivniju rasprodaju i tek nominalno može poslužiti kao izgovor pesimistima. Međutim, u pitanju je hiroviti Musk koji vedri i oblači tržištem kriptovaluta. Nije prvi puta da njegovi potezi provociraju značajnije turbulencije, a (možebitno) hlađenje njegova entuzijazma, što na neki način sugerira potez SpaceX-a, teško se može utrpati u pozitivan kontekst.
O konkretnim razlozima poteza SpaceX-a možemo samo nagađati. Ali onda opet, ostaje nam da nagađamo i o puno važnijem pitanju: kako je bitcoin uopće uspio upriličiti impresivan comeback tijekom ove godine? Otkuda tolika dominacija optimista u prijelomnom trenutku, kada jedna za drugom propadaju neke od najvažnijih kripto institucija na tržištu, dok se grupica istaknutih kripto apostola koji su dosljedno promovirali blockchain evanđelje suočava s ozbiljnom prijetnjom dugogodišnjeg boravka onkraj zatvorskih rešetki?
Slabašan interes većine građana
Najlakše bi bilo povući paralele sa zbivanjima na Wall Streetu gdje je averzija spram rizika ustuknula pred grandioznim vizijama i optimističnim projekcijama (unatoč potezima monetarnih vlasti). Međutim, koliko god zvučale nevjerojatno, valuacije po kojima se Nvidia grozničavo kupuje (troznamenkasti P/E omjer, da spomenemo samo jedan od nabujalih indikatora), ipak se naslanjaju na nekakvu intrinzičnu vrijednost. Podebljanu, doduše, vrlo maštovitim projekcijama, ali ipak s nekim konkretnim temeljima.
Nasuprot tome, bitcoin, kao uostalom i većina kripto klonova, svoju karmu gradi isključivo na religioznim uvjerenjima svojih fanova koji neumorno propovijedaju o manama konvencionalnih fiat valutaRiječ „fiat“ u ekonomiji se odnosi na monetarni koncept... i prednostima virtualnih, odnosno kripto (ali i dalje fiat!) valuta. O kvaliteti njihove argumentacije itekako bi se dalo raspravljati, ali nakon ogromne količine prolivene žuči, još jedan polemičan traktat na tu temu vjerojatno malo koga zanima. Puno zanimljivija su egzaktna mjerenja uvjerljivosti tih argumenata, iz kojih je, barem zasad, teško konstruirati optimističan scenarij.
Kao dokaz može poslužiti Bitcoin Omnibus Survey (BTCOS) – istraživanje o rasprostranjenosti bitcoina, koje još od 2016. godine (a tada se bitcoin mogao kupiti za manje od tisuću američkih dolara!) provodi kanadska središnja banka. Ažurirano izdanje za 2022. godinu ne nudi osobito ohrabrujuće brojke pokazujući kako je svijest o bitcoinu u promatranom razdoblju napredovala znatno brže od njegove raširene primjene. Konkretno, udio ispitanika (u reprezentativnom uzorku) koji su načuli nešto o bitcoinu od prvog mjerenja do danas znatno je porastao (sa 62% na 91%), ali otprilike tek svaki deseti Kanađanin doista posjeduje najpoznatiju kriptovalutu.
U nešto blažoj interpretaciji, otprilike svaki deveti građanin Kanade koji je čuo za bitcoin ujedno i posjeduje određenu količinu. Prije no što pomislite kako je sve to maslo Justina Trudeaua i njegovih autoritarnih tendencija (istini za volju, Kanada nudi nešto liberalniji regulatorni okvir u odnosu na svog južnog susjeda), podaci koje nudi Google Trends pokazuju kako se globalni trendovi u najvećoj mjeri poklapaju s interesom Kanađana za bitcoinom.
Na grafikonu se može vidjeti i kako Hrvatska (ubačena tek kao prikladan orijentir za čitatelje) ponešto kaska za trendovima na globalnoj razini, što i nije neka novost (niti je bitno za ovu priču). Puno važnija su odstupanja krivulje koje nudi Google Trends (standardnih pet godina) s kretanjem cijene bitcoina.
U oči najprije upadaju dvije krupne devijacije: studeni 2021. godine, kada je bitcoin postavio još uvijek aktualan all-time-high (preskočivši za kratko granicu od 60.000 dolara), te recentni oporavak o kojem smo govorili na početku teksta. U oba slučaja, pozitivne pomake bitcoina nije pratio adekvatan entuzijazam šire javnosti (ako isti mjerimo brojkama Google Trendsa), što ukazuje na svojevrsno zasićenje i averziju poprilično velikog djela javnosti prema kriptu.
Umjesto religije – sekta
U kontekstu oscilacija cijene bitcoina, podaci kanadske središnje banke zvuče nešto bolje s obzirom na to da se udio Kanađana koji su ostavili svoj trag na blockchainuTermin blockchain jednostavno se može prevesti na hrvatski ... tijekom 2021. godine u jeku pozitivnog trenda više nego udvostručio. Riječ je o oportunističkoj taktici zbog koje većina novopridošlih špekulanata sada vjerojatno sjedi na gubicima, pogleda uprtog u svijetlu budućnost. Prema tome, pad u 2022. godini lako se može objasniti dubljom korekcijom na tržištu kriptovaluta, ali uz zasad tek skroman dvoznamenkasti udio aktivnih korisnika, bitcoin se teško može nametnuti kao kredibilna alternativa dolaru (niti kanadskom, a kamoli američkom).
Tako dolazimo i do najvjerojatnijeg odgovora na pitanje o uzrocima krupnih pomaka na krivulji cijene bitcoina. U pitanju je, naime, niska razina likvidnosti. U uvjetima niske likvidnosti čak i relativno skromne transakcije mogu isprovocirati veće oscilacije cijene.
Bitno slabiju aktivnost na tržištu najlakše je ilustrirati usporedbom kretanja cijene od početka 2021. godine naovamo i volumena trgovanja, s očitom tendencijom pada potonjeg.
Bez većeg interesa šire javnosti, odnosno značajnijeg priljeva svježeg kapitala, bitcoin je osuđen na sporu smrt. Ili, da se vratimo elementima sakralnog rječnika, umjesto globalne religije bitcoin još uvijek tavori u okvirima opskurne sekte u kojoj, barem ako je suditi na temelju kanadske ankete, dominiraju obrazovaniji, uglavnom situirani muškarci mlađe životne dobi. A relativno nizak stupanj penetracije u ukupnoj populaciji i još uvijek skroman udio kripto obraćenika teško može hraniti dugoročan trend rasta, a kamoli veće ambicije začetnika cijele ideje.
Sve to dobrim dijelom zahvaljujući obilju – prevaranata. Alex Mashinsky, Do Kwon i Sam Bankman-Fried već se privikavaju na zatvorske uvjete, dok su od vrtoglavih valuacija nekadašnjih kripto divova (Celsius, Terra Luna, FTX) pogonjenih darežljivim venture capital fondovima (u kojima, gle čuda, dominiraju „obrazovani, situirani muškarci mlađe životne dobi“), ostale samo ruševine. Kyle Davies i Su Zhu (Three Arrows Capital) su u bijegu, a sličan stil života već neko vrijeme prakticira i Changpeng Zhao, jer njegov je Binance pod nemilosrdnom opsadom regulatora u razvijenim zemljama (koji nisu zaobišli niti Coinbase, Kraken, Gemini, Genesis i brojne druge posrednike i online platforme). Za neupućene, Binance je sve do nedavno bio nedodirljivi tržišni lider, no ako je suditi na temelju navoda američkih regulatora, bilo bi lakše pobrojiti propise kojih se Binance doista i pridržava (umjesto onih koje je prekršio).
SEC prima ozbiljne udarce
Pravosudni aspekt kripto štorije posljednjih je mjeseci, dobrim dijelom zahvaljujući plejadi pobrojanih proroka (iza ili barem blizu rešetaka), iskočio u prvi plan. Uz to, srpanj i kolovoz donijeli su nove obrate. Najnoviji se odnosi se na poraz Komisije tragom žalbe koju je podnio Grayscale insistirajući na konverziji iz zatvorenog investicijskog fonda u ETFETF je investicijski fond čijim se dionicama trguje na burz.... Ako nova presuda opstane, Grayscale će riješiti problem zamjetnog diskonta cijene svojih udjela (na mahove je dosezao i 45%) u odnosu na bitcoin (kada je ETF u pitanju, broj dionica se povećava ili smanjuje, ovisno o ponudi i potražnji, što kod zatvorenog fonda nije slučaj). I što je još važnije, Grayscale će zaobilaznim putem postati prvi ETF koji izravno ulaže u bitcoin.
Komisija je do sada dopuštala samo posredne oklade na bitcoin za ETF-ove koji koriste terminske ugovore (cash-settled, što znači da ETF uopće ne trguje kripto valutama), uporno odlijevajući poplavi zahtjeva za osnivanjem pravih bitcoin ETF-ova, argumentirajući to nominalnom željom da zaštiti investitore odnosno tezom kako je tržište bitcoina (za razliku od trgovine terminskim ugovorima na organiziranim burzama) pravi divlji zapad na kojem je lako ostati kratkih rukava (i nisu daleko od istine, kao što pokazuje podulja lista optuženika). Uzgred budi rečeno, zahtjeve koje je SEC odbio potpisuju (između ostalih) i ugledna imena mainstream financija kao što su BlackRock, Invesco i Fidelity.
Drugi pristup, koji gura Grayscale, bitno je jednostavniji (od terminskih ugovora) i puristima draži: ETF sredstva prikupljena od investitora kanalizira u bitcoin (poput kakvog indeksnog fonda koji kupuje dionice), te se pretpostavlja da bi takav ETF mogao privući šire narodne mase (i učiniti puno na popularizaciji kripto valuta). Ima još pregršt detalja u cijeloj priči, no najvažniji se odnosi na odluku sudskog žalbenog vijeća koje smatra da je SEC zloupotrijebio svoje diskrecijsko pravo odbijajući zahtjev za konverzijom investicijskog fonda.
Ipak, salve oduševljenja presudom tek su se u manjoj mjeri prelile na tržište, a granica od 30 tisuća dolara još je izvan domašaja iako je riječ o presedanu koji bi mogao bitno izmijeniti postojeći odnos snaga. Jer, posljednjih se mjeseci činilo kako se Gary Gensler (šef SEC-a, op. ur.) i većina njegovih kolega svojski upinju kako bi kripto naprosto zbrisali s lica zemlje. Gledajući stvari iz te perspektive, monumentalna odluka suda naprosto je trebala otključati vrata značajnijem rastu cijene, što se (još uvijek) nije dogodilo.
Možda je još važnija činjenica kako je ovo drugi ozbiljan udarac za SEC u tek nešto više od mjesec dana. Sredinom srpnja Ripple se provukao s čudnovatom presudom prema kojoj njihov novčić (XRP) i jest i nije vrijednosni papir. Komisija je, naravno, uložila žalbu, odgađajući razrješenje dugogodišnje sage koja se za bitcoin lako može pretvoriti u Pirovu pobjedu. Naime, SEC se dosad držao podalje od etabliranih kripto valuta kao što su bitcoin i ether, tvrdeći kako su brojni drugi novčići (altcoins ili shitcoins, ovisno o perspektivi) zapravo prikrivene vrijednosnice koje nisu prošle propisanu proceduru (registracije pri Komisiji), odnosno, nisu u skladu sa zakonskom regulativom.
Obori li svježa sudska praksa tu tezu, bitcoin bi mogao poslužiti kao moderan dokaz stoljećima starog principa poznatijeg pod terminom Greshamov zakon prema kojemu loš novac počesto može izgurati iz opticaja kvalitetnije konkurente. A to bi u ovom slučaju bio upravo bitcoin, koji je zbog svog statusa (i velike tržišne kapitalizacije) bitno manje podložan cijelom nizu manipulativnih tehnika (rug-pull, wash trading …).
Nasuprot tome, stotine ili tisuće manje ili više inferiornih imitacija podložno je čestim prevarama; dobrim dijelom upravo zbog njih je stopa prihvaćenosti kripto valuta (i reputacija potonjih) među građanima još uvijek relativno niska. A bez toga ni budućnost kripto valuta nije osobito svijetla.
Izvor: Arhiva analitika
