Europski proizvođači odjeće, kozmetike i igračaka godišnje gube oko 16 milijardi eura prihoda zbog krivotvorina. Ugašeno je i oko 200 tisuća radnih mjesta, utvrdio je Ured EU za intelektualno vlasništvo (EUIPO).
Krivotvorena roba donosi stvarne troškove – za potrošače, za robne marke i za naša gospodarstva. Najnovije istraživanje pokazuje vrlo stvarne troškove, iskazane u padu prodaje i gubitku radnih mjesta u EU.
João Negrão, izvršni direktor EUIPO-a
Koje zemlje najviše gube u kojim sektorima
Među gubitnicima izdvaja se njemačka industrija igračaka, sektor na koji otpada trećina izgubljenog prihoda. U sektoru odjeće najveći je gubitaš Cipar, a u sektoru kozmetike Francuska. Industrija odjeće svake godine gubi gotovo 12 milijardi eura prihoda ili 5.2 posto ukupnog prometa.
Znatno manju prodaju bilježe i europski sektori kozmetike i igračaka u cjelini. Krivotvorena kozmetika smanjila je kompanijama prihod za tri milijarde eura. Što odgovara padu za 4.8 posto. Industrija igračka ostala je bez milijardu eura prihoda, koji se smanjio za 8.7 posto.
Krivotvorenje utječe i na tržište rada, prenosi Index. Prema istraživanju EUIPO-a, provedenom u razdoblju od 2018. do 2021., krivotvorine su uzrok gašenja 160.000 radnih mjesta u sektoru odjeće, 32.000 u sektoru kozmetike i 3600 u industriji igračaka.
Krivotvorena roba često predstavlja i ozbiljne zdravstvene i sigurnosne probleme za potrošače, što posebno vrijedi za krivotvorenu kozmetiku i za igračke.
U 2022. potencijalno opasni krivotvoreni proizvodi činili su 15 posto zaplijenjene robe na vanjskim granicama EU, navodi EUIPO.
Potrošači pak kupuju krivotvorene proizvode uglavnom zato što im je original preskup, pokazalo je EUIPO-ovo istraživanje provedeno prošlog lipnja.
Trećina Europljana smatra taj motiv prihvatljivim, a među mladima udio se penje na 50 posto, izvijestio je ured.
