Posljednjih nekoliko godina raste povjerenje stranih ulagača u BiH. Potrebno je provesti niz reformi koje bi u budućnosti pomogle da zemlja privuče značajniji broj investicija iz inozemstva. Iz dosadašnje prakse u kontaktu sa stranim investitorima možemo zaključiti da postoji povjerenje stranih investitora o ulaganju u BiH. Ovo potvrđuje i podatak o porastu stranih investicija od 2021., ocijenili su iz Agencije za unaprjeđenje stranih investicija u BiH – FIPA.
Većinom reinvestiranje i dodatna ulaganja
Kako kažu, porast investicija u najvećoj je mjeri registriran kroz reinvesticije i dodatna ulaganja postojećih stranih investitora koji uspješno posluju u BiH. Međutim, dodaju, u BiH je potrebno provesti niz reformi koje utječu na poboljšanje poslovnih aktivnosti. Iste bi trebale olakšati pokretanja poslovanja, dobivanja građevinskih dozvola i priključaka za električnu energiju i sl.
Strani ulagači zamjeraju složenu administraciju i korupciju. Ovo pokazuje i izvješće američkog State Departmenta u kojem se navodi da je BiH otvorena za strana ulaganja. Ipak, kako bi uspjeli, investitori moraju prevladati značajne izazove, uključujući endemsku korupciju, složene zakonske okvire i strukture vlasti, netransparentne poslovne procedure. Detalje izvješća možete pročitati ovdje.
Korupcija i dalje glavni problem stranih ulagača
BiH se suočava s problemima koji su navedeni u izvješću State Departmenta. Međutim, predstavnici Agencije za unaprjeđenje stranih investicija u BiH u kontaktu su s investitorima kako bi pomogli u otklanjanju prepreka. Sve u cilju privlačenja stranih investicija u BiH – navode iz FIPA-e. Ističu da je za poboljšanje poslovne klime u BiH potrebna suradnja i angažman svih razina vlasti. Pritom napominju da bi učinkovitije reformske promjene svakako doprinijele otvaranju novih radnih mjesta, većoj stopi zaposlenosti, što bi sveukupno imalo pozitivan utjecaj na gospodarstvo u BiH.
Na upit koliko su iznosila izravna ulaganja iz SAD-a, odgovaraju kako su, prema podacima o stanju izravnih stranih investicija (DSI) u BiH, koje objavljuje Centralna banka BiH, izravne investicije iz SAD-a, zaključno s 31. prosinca 2022., iznosile 71,6 milijuna KM ili 36,6 milijuna eura.
Prema registriranim investicijama, SAD je dvadeseta na listi zemalja najznačajnijih investitora u BiH, s udjelom od 0,41% u ukupnim DSI (17,4 milijarde KM) – kažu iz FIPA-e. Objašnjavaju i da investicije iz Sjedinjenih Američkih Država u posljednjih nekoliko godina nisu zabilježile značajnije iznose. Iznos ulaganja iz SAD-a zabilježen je s negativnim predznakom u 2009., 2010., 2016., 2018. i 2019. godini.
Ukupne investicije iz SAD su smanjene te je udio u ukupnim izravnim investicijama u BiH smanjen s 1,2% iz 2007. ili 0,9% iz 2013. na 0,3% u prosincu 2019. ili 0,4% u prosincu 2021. i 2022. S obzirom na to da se značajnije američke investicije realiziraju preko europskih kompanija koje su u njihovu vlasništvu, iz FIPA-e napominju da je važnost investicija iz SAD-a veća od registriranog sudjelovanja. Nadaju se i da će u idućem razdoblju doći do povećanja investicija registriranih iz SAD-a u BiH. Strani ulagači tradicionalno su najviše investirali u financijski sektor, telekomunikacije i trgovinu na veliko.
Strani investitori najviše ulažu u financijski sektor
Prema priopćenju Centralne banke BiH, promatrano po djelatnostima za BiH, najviše ukupnih stranih investicija registrirano je u oblasti financijskih usluga (3,42 milijarde KM). Slijedi oblast telekomunikacija (1,75 milijardi KM) i trgovini na veliko (1,68 milijardi KM). Na navedene tri oblasti odnosi gotovo 40 posto stranih investicija.
Preliminarni podaci za razdoblje siječanj – rujan 2023. potvrđuju nastavak pozitivnog trenda iz prethodnih godina. Povećanje izravnih stranih investicija (DSI) u BiH. Kada je u pitanju ova godine, iz FIPA-e ističu da su u 2024. izgrađeni proizvodni pogoni Mahle Electric Drives Bosnia Laktaši i GS-RAMA Prozor-Rama, kao i izložbeno-poslovni objekt Porsche BH u Blažuju. Uz Lidl, u izgradnji su i proizvodni objekti ASTA Bosnia d. o. o. Cazin, PMP Jelšingrad – FMG d. o. o. Gradiška i BH Magnezij & Minerali d. o. o. Kupres.
Dodatno, uz Natron-Hayat Maglaj, značajne su i reinvesticije drugih kompanija sa stranim vlasništvom u unaprjeđenje i modernizaciju proizvodnje – navode iz FIPA-e. Napominju da su također najavljene značajne investicije i interes stranih ulagača u obnovljive izvore energije. Najviše ulaganja u razdoblju siječanj – rujan 2023. u BiH bilo je iz Rusije, Nizozemske, Hrvatske, Velike Britanije, Turske, Njemačke. Zemlje EU-a za spomenuto razdoblje 2023. u BiH sudjeluju s 45,3 posto (iznos 653,1 milijun KM). Kada su u pitanju izravna strana ulaganja u prvih šest mjeseci ove godine, iz FIPA-e kažu kako podaci još nisu dostupni. Prema prvim preliminarnim podacima iz FIPA-e, izravne strane investicije veće su 15,8% u odnosu na prethodnu godinu, prenosi Večernji List.
