Masivna ulaganja u umjetnu inteligenciju, koja su posljednjih godina bila ključni pokretač rasta globalnih burzi, ulaze u fazu povećane neizvjesnosti. Geopolitička eskalacija na Bliskom istoku i rast cijena energije otvaraju pitanje održivosti dosadašnjeg investicijskog zamaha, a analitičari upozoravaju na moguće korekcije tržišta – kako navodi Reuters.
Rekordna ulaganja u AI pod povećalom
Tehnološki sektor posljednjih godina predvodi globalni rast kapitalnih ulaganja, ponajviše zahvaljujući razvoju umjetne inteligencije. Najveće svjetske kompanije poput Microsoft, Amazon, Alphabet i Meta Platforms planirale su značajno povećanje investicija.
Procjene su pokazivale da bi ukupna ulaganja u AI infrastrukturu, uključujući podatkovne centre i čipove, mogla dosegnuti oko 635 milijardi dolara u 2026. godini. Za usporedbu, godinu ranije ulaganja su iznosila 383 milijarde dolara, dok su 2019. bila tek oko 80 milijardi dolara.
Takav eksponencijalni rast potvrđuje da je umjetna inteligencija postala temelj suvremene tehnološke strategije.
Energetski šok kao ključni rizik
Unatoč optimističnim projekcijama, tržišni uvjeti brzo se mijenjaju. Sukob na Bliskom istoku potaknuo je rast cijena energije, što predstavlja ozbiljan izazov za AI industriju.
Podatkovni centri, koji čine srž umjetne inteligencije, iznimno su energetski zahtjevni. Procjenjuje se da jedan AI proces može trošiti i do tisuću puta više električne energije od standardne internetske pretrage.
Dodatno, očekuje se da će globalna potrošnja energije u podatkovnim centrima i AI sustavima do 2026. premašiti 1.000 teravat-sati, što je usporedivo s godišnjom potrošnjom velikih industrijskih ekonomija poput Njemačke ili Japana.
Tržišni optimizam gubi zamah
Euforija oko umjetne inteligencije, koja je donedavno gurala burzovne indekse na rekordne razine, počela je slabjeti od početka sukoba s Iranom.
Iako tehnološke kompanije zasad nisu najavile smanjenje investicija, stručnjaci upozoravaju da bi dugotrajno visoke cijene energije mogle dovesti do revizije planova već u prvoj polovici godine.
Takav scenarij mogao bi potaknuti korekcije na tržištima kapitalaTržište kapitala (engl. capital market), u užem smislu pr..., osobito u segmentima koji su najviše profitirali od AI investicijskog ciklusa.
Infrastrukturna ograničenja i rast troškova
Osim cijena energije, industrija se suočava i s fizičkim ograničenjima. Četiri najveće tehnološke kompanije trenutno upravljaju s oko 600 podatkovnih centara, a planiraju izgradnju dodatnih 544.
Ključni izazov više nije dostupnost čipova, već pristup energetskim resursima – tzv. „brzina do struje“. Drugim riječima, sposobnost brzog priključivanja novih centara na elektroenergetsku mrežu postaje presudan faktor rasta.
Istodobno, očekuje se značajan porast potražnje za bakrom, koji bi do 2040. mogao porasti za 50 posto, dok zabrinutost raste i zbog velike potrošnje vode potrebne za hlađenje infrastrukture.
Nova energetska rješenja: od plina do nuklearne energije
Kako bi odgovorile na izazove, kompanije sve više razmatraju alternativne modele opskrbe energijom. Jedan od njih je koncept „Bring Your Own Power“ (BYOP), koji podrazumijeva izgradnju vlastitih energetskih kapaciteta, često temeljenih na prirodnom plinu.
Paralelno, raste interes za nuklearnu energiju i male modularne reaktore (SMR), koji bi mogli osigurati stabilnu i dugoročnu opskrbu energijom za AI infrastrukturu.
Na energetskoj konferenciji CERAWeek u Houstonu, čelnici naftnih kompanija upozorili su da trenutačne cijene još ne odražavaju stvarne rizike u opskrbi, što otvara prostor za daljnji rast cijena i dodatne pritiske na globalno gospodarstvo.
Tehnološki sektor preuzima dio odgovornosti
Svjesne političkih i društvenih implikacija, velike tehnološke kompanije počinju preuzimati aktivniju ulogu u razvoju energetske infrastrukture.
U ožujku su čelnici sedam vodećih tehnoloških tvrtki najavili spremnost da financijski sudjeluju u razvoju energetskih projekata, kako bi smanjili pritisak na javne sustave i građane.
