MMF i dalje očekuje da će globalni rast u 2026. iznositi 3%, iako je nafta ponovno iznad 100 dolara, rat na Bliskom istoku traje, a energetsko tržište ulazi u jesen s manjim zalihama.
Tri posto pritom nije znak da je svjetsko gospodarstvo prošlo bez posljedica. Rast je slabiji od prosječnih 3,5% iz 2024. i 2025., a MMF za 2027. očekuje oporavak na 3,4%.
Zanimljivije je zašto se prognoza za ovu godinu zasad ne spušta ponovno.
Svjetsko gospodarstvo dosadašnji je energetski šok amortiziralo povlačenjem zaliha, većom proizvodnjom izvan Zaljeva, prilagodbom potražnje i alternativnim izvorima energije. Istodobno je snažan tehnološki investicijski ciklus povukao drugi dio gospodarstva naprijed.
Problem je što barem jedan od tih amortizera nije neograničen.
Zalihe su kupile vrijeme
Kada je MMF u srpnju objavio posljednji World Economic Outlook Update, energetske rezerve, veća proizvodnja izvan Zaljeva i prilagodba potražnje još su ublažavale posljedice poremećaja. Zato je MMF zadržao procjenu globalnog rasta od 3% u 2026., uz očekivanih 3,4% u 2027.
Dva mjeseca poslije prognoza još stoji, ali energetsko tržište više ne izgleda jednako. Brent je ponovno iznad 100 dolara po barelu i na putu je završiti tjedan iznad te razine prvi put u gotovo četiri mjeseca. Tjedni rast cijene premašio je 10%.
Dio objašnjenja nalazi se upravo u zalihama. One su mjesecima pomagale apsorbirati poremećaje u Hormuzu i ograničavale još snažniji rast cijene nafte. Sada tog prostora ima manje.
Američka EIA procjenjuje da su globalne zalihe nafte tijekom 2026. već pale za oko 400 milijuna barela te očekuje njihov daljnji pad do kraja godine.
To je važnije za MMF-ovu prognozu od samog povratka Brenta iznad 100 dolara. Amortizer koji je pomogao svjetskom gospodarstvu da podnese prvi dio energetskog šoka sada je slabiji.
Sljedeći test dolazi sa zimom
MMF upozorava da će zemlje morati obnavljati potrošene energetske zalihe upravo dok se približava zima i raste sezonska potražnja.
Istodobno se pogoršava slika na strani ponude.
IEA sada očekuje veći manjak između globalne ponude i potražnje za naftom u 2026. nego ranije. Potpuna normalizacija tokova iz Zaljeva pomiče se prema 2027., dok se zalihe koje su dosad ublažavale poremećaj smanjuju.
To stvara drukčiju računicu za posljednje mjesece godine.
Zalihe su dosad bile dio odgovora na energetski šok. Njihovo obnavljanje moglo bi se odvijati na tržištu na kojem je ponuda zategnutija, a cijena nafte ponovno troznamenkasta.
Ne znači da će obnova rezervi automatski izazvati novi skok cijena. Znači da jedan od mehanizama koji je zaštitio globalni rast više nema isti prostor kao prije nekoliko mjeseci.
Globalni rast ima i drugi motor
Dok skuplja energija koči gospodarstvo, MMF vidi protutežu u tehnološkim investicijama.
Investicijski ciklus povezan s umjetnom inteligencijom podupire aktivnost, osobito u gospodarstvima uključenima u tehnološke lance. Rat i tehnološki boom tako trenutačno vuku svjetsko gospodarstvo u suprotnim smjerovima.
Zbog toga globalnih 3% skriva velike razlike. Zemlje koje ovise o uvozu energije, a imaju manje koristi od tehnološkog investicijskog ciklusa, teže apsorbiraju isti energetski udar.
Za ukupnu prognozu važna je druga posljedica: pozitivan investicijski šok zasad nadoknađuje dio štete koju skuplja energija radi na drugoj strani gospodarstva.
Rast se drži, inflacija teže popušta
Otpornost gospodarskog rasta ne znači da je energetski šok prošao bez cijene.
MMF za 2026. očekuje prosječnu globalnu inflaciju od 4,7%, nakon 4,1% u 2025. Za 2027. očekuje spuštanje na 3,9%.
Srpanjska prognoza za ovu godinu povećana je za 0,3 postotna boda u odnosu na travanj, ponajprije zbog skuplje energije i hrane. MMF je pritom ocijenio da je proces dezinflacije koji traje od početka 2024. zastao.
Za kompanije i države posljedica je vrlo konkretna. Ako energija dulje ostane skupa, središnjim bankama ostaje manje prostora za brzo smanjivanje kamatnih stopa. To znači skuplje financiranje investicija, potrošnje i javnog duga.
Novi energetski šok dolazi uz dug blizu 100% BDP-a
Problem je što države u ovaj dio energetskog šoka ulaze s manje fiskalnog prostora.
Globalni javni dug približava se 100% svjetskog BDP-a, razini kakva nije zabilježena od Drugog svjetskog rata, a MMF upozorava i na probleme s likvidnošću u dijelu zemalja u razvoju.
Ako inflacijaInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... ostane povišena, više kamatne stopeKamate su trošak, odnosno cijena koju plaćate za pozajmlji... povećavaju cijenu refinanciranja tog duga. Vlade tada imaju manje prostora da novi skok energije ublažavaju širokim subvencijama i velikim fiskalnim paketima.
Zato MMF uz kontrolu inflacije traži i vjerodostojne srednjoročne planove smanjivanja deficita i stabilizacije javnog duga.
Sljedeća puna MMF-ova prognoza stiže u listopadu. Tada ćemo prvi put vidjeti koliko su dulji rat, nafta iznad 100 dolara i potrošene energetske rezerve promijenili računicu za 2026. i 2027.
Zalihe su kupile vrijeme. Zima će pokazati koliko ga je ostalo.
Autor: financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.
