UniCredit i Commerzbank ulaze u ključan dio gotovo dvogodišnje priče o mogućem preuzimanju. Berlin na sastanak s Andreom Orcelom 14. rujna dolazi s konkretnim pitanjem: što mora ostati od današnjeg Commerzbanka ako UniCredit preuzme kontrolu?
Njemačka vlada želi da banka ostane izlistana u Frankfurtu, zadrži njemački identitet i svoju ulogu u financiranju Mittelstanda te da se zaštite radna mjesta. Država, koja još drži oko 12 posto Commerzbanka, želi zadržati i mogućnost imenovanja dva neizvršna člana nadzornog odbora, navodi Reuters pozivajući se na izvore upoznate s planovima Berlina.
Njemačka i dalje nije podržala preuzimanje Commerzbanka. No popis zahtjeva pokazuje da Berlin priprema i scenarij u kojem UniCredit ipak preuzima kontrolu.
To je važna promjena u gotovo dvogodišnjoj borbi oko druge najveće njemačke banke.
Gotovo 50 posto promijenilo je odnos snaga
UniCredit je svoj udio u Commerzbanku doveo blizu 50 posto. Njemačka država ostala je na približno 12 posto, pa je njezin prostor za utjecaj na vlasnički ishod danas mnogo uži. Reuters je još krajem kolovoza izvijestio da se rasprava sve više pomiče prema uvjetima mogućeg posla, umjesto pitanju može li se on spriječiti.
Sada prvi put imamo konkretniju sliku onoga što Berlin želi dobiti.
Zahtjev da Commerzbank ostane izlistan u Frankfurtu pritom nije isto što i zahtjev za njegovom neovisnošću. UniCredit bi kao kontrolni dioničar i dalje imao snažan utjecaj na strategiju i upravljanje.
Kotacija bi, međutim, zadržala Commerzbank kao zaseban javno izlistan subjekt, s manjinskim dioničarima, vlastitim tržišnim vrednovanjem i zasebnim izvještavanjem.
Berlin time pokušava spriječiti da promjena kontrole s vremenom završi potpunim nestankom Commerzbanka kao zasebne kompanije.
Za Berlin je Mittelstand važniji od imena na zgradi
Još više govori zahtjev da Commerzbank nastavi financirati njemačke srednje kompanije.
Banka posluje s više od 25.000 poslovnih klijenata i ima važnu ulogu u financiranju njemačke vanjske trgovine. Upravo je njezina pozicija među kompanijama Mittelstanda jedan od razloga zbog kojih je Berlin gotovo dvije godine tako snažno osporavao Orcelov plan.
Za njemačku vladu zato je važno tko će nakon promjene kontrole odlučivati o kreditima tim kompanijama, koliko će prostora ostati ljudima koji poznaju njihove poslove i hoće li se način rada Commerzbanka prilagođavati prioritetima šire UniCredit grupe.
Na Financa.ba već smo analizirali što bi se moglo dogoditi ako UniCredit u Commerzbank prenese model kojim planira ostvariti oko 1,3 milijarde eura troškovnih ušteda. Reutersova analiza pokazala je koliko se dva modela razlikuju: Commerzbank se snažnije oslanja na dugoročne odnose s klijentima, dok je UniCredit pod Orcelom pojednostavljivao strukturu, rezao središnje funkcije i standardizirao poslovanje.
Za Berlin je zato važnije tko će sutra odlučivati o financiranju njemačkih srednjih kompanija nego koje će ime ostati na pročelju banke.
Sedam tisuća radnih mjesta već otvara ozbiljan prijepor
Zahtjev za zaštitom zaposlenosti nije simboličan.
Orcel predviđa smanjenje oko 7.000 radnih mjesta u Commerzbanku, dok njemačka strana želi da ne bude prisilnih otkaza.
UniCredit istodobno računa na smanjenje Commerzbankove troškovne baze za oko 1,3 milijarde eura, približno petinu ukupnih troškova. Orcel želi cost-to-income omjer njemačke banke spustiti na 37 posto do 2030., a među područjima na kojima vidi prostor za rezove nalaze se središnje funkcije, konzultantski troškovi i međunarodna mreža.
Tu Klingbeil i Orcel već imaju vrlo konkretnu točku prijepora.
Ako Berlin inzistira na zaštiti zaposlenosti, UniCredit će morati pokazati koliko planiranih ušteda može ostvariti bez rezova koje njemačka vlada želi ograničiti.
ECB Berlinu ostavlja manje prostora za blokadu
Promjena njemačkog pristupa ima i regulatorno objašnjenje.
Reuters je u kolovozu, na temelju internog dokumenta, objavio da je Europska središnja banka sklona odobriti preuzimanje Commerzbanka. ECB je identificirao rizike povezane s integracijom, upravljanjem i razlikama u korporativnim kulturama, ali u preliminarnoj procjeni nije pronašao osnovu za prigovor transakciji. Konačna provjera očekuje se u rujnu ili listopadu.
To Berlinu sužava mogućnosti.
Ako glavni bankarski regulator ne pronađe razlog za blokiranje posla, njemačka vlada mora računati i s ishodom u kojem UniCredit dobiva kontrolu.
Zato Frankfurt, Mittelstand, zaposlenost i mjesta u nadzornom odboru sada dobivaju veću težinu. To su područja na kojima Berlin još pokušava utjecati na ono što dolazi poslije promjene vlasničkog odnosa.
Njemačkih 12 posto sada ima drugu svrhu
Državni udio u Commerzbanku ostatak je spašavanja banke tijekom financijske krize. Nekada je predstavljao vlasnički položaj iz kojeg se država postupno trebala povući.
Danas tih 12 posto nije dovoljno da Berlin određuje ishod preuzimanja Commerzbanka.
Ali nije ni bezvrijedno.
Njemačka želi zadržati pravo imenovanja dva neizvršna člana nadzornog odbora. Ako u tome uspije, država bi sačuvala institucionalni glas u banci i nakon što UniCredit stekne kontrolu.
Upravo zato sastanak Klingbeila i Orcela 14. rujna sada vrijedi više od protokolarnog susreta nakon dvije godine javnog sukoba.
Berlin na stol donosi vrlo konkretan popis: Commerzbank ostaje izlistan u Frankfurtu, kreditiranje Mittelstanda mora ostati zaštićeno, bez prisilnih otkaza, a država želi zadržati mjesto u upravljanju bankom.
Svaki od tih zahtjeva određuje koliko bi prostora Orcel imao da nakon stjecanja kontrole Commerzbank mijenja prema vlastitom planu.
Sastanak 14. rujna pokazat će koliko je UniCredit spreman ograničiti vlastitu slobodu upravljanja da bi dobio politički prihvatljiv put do Commerzbanka.
Autor: Financa.ba
Prilikom preuzimanja sadržaja obvezno navesti izravni link na članak.
