Automatizacija radnih mjesta više nije apstraktna prijetnja. Ona je konkretna strategija najvećih AI kompanija.
Dario Amodei, izvršni direktor Anthropica, u javnim nastupima govori o zabrinutosti zbog brzine promjena. Ističe da bi više od polovice početnih poslova u bijelim ovratnicima moglo nestati. No pritom nije promatrač. On aktivno razvija tehnologiju koja to omogućuje.
Tu nastaje ključno pitanje: mogu li oni koji grade sustave umjetne inteligencije istodobno glumiti zabrinute komentatore?
Novi ton tehnoloških lidera
Nakon lansiranja ChatGPT-a 2022., industrija je tvrdila da AI neće oduzimati poslove. Govorilo se o „kognitivnom egzoskeletu“ koji će pomagati radnicima.
Taj ton se mijenja.
Mustafa Suleyman iz Microsofta izjavio je da će većina administrativnog rada biti automatizirana u roku od 12 do 18 mjeseci. Sam Altman iz OpenAI-ja otvoreno je rekao da će „cijele klase poslova nestati“.
Poruke više nisu umirujuće. Sada su izravne.
Automatizacija nije vremenska nepogoda
Često se koristi pasiv: poslovi će „biti automatizirani“. Uloge će „nestati“. Kao da se radi o oluji.
Ali automatizacija radnih mjesta rezultat je konkretnih poslovnih odluka. Te odluke donose uprave kompanija koje reagiraju na tržišne poticaje.
Filozof G. A. Cohen davno je upozorio na ovu logiku. Ako netko stvori krizu, a zatim tvrdi da je kriza neizbježna, argument gubi moralnu težinu. Drugim riječima, ne možete zapaliti kuću i onda upozoravati na dim.
Tržišni poticaji guraju prema zamjeni ljudi
Kompanije imaju obvezu maksimizirati profit. Sustav koji potpuno zamjenjuje radnika često donosi brže i jasnije uštede nego onaj koji ga nadopunjuje.
To stvara ekonomsku gravitaciju prema automatizaciji. Ignorirati tu silu bilo bi naivno.
No poticaji nisu prirodni zakon. Oni su posljedica politike, poreznih pravila i regulatornih odluka. Ekonomisti s MIT-a, predvođeni Daronom Acemogluom, pokazali su da američki porezni sustav trenutačno potiče automatizaciju više nego zapošljavanje ljudi.
Drugim riječima, sustav je već nagnut.
Može li se pravila igre promijeniti?
Države imaju alate. Mogu prilagoditi poreze. Mogu redefinirati javnu nabavu. Mogu uvesti veću transparentnost AI strategija.
Neki zagovaraju univerzalni osnovni dohodak. Sam Altman predložio je fond koji bi oporezivao kompanije i financirao isplate građanima.
No to priznaje jednu važnu stvar: tržište samo po sebi može proizvesti duboku neravnotežu. Ako smo spremni na masovnu preraspodjelu nakon kolapsa, zašto ne djelovati ranije i ublažiti automatizaciju prije nego izazove šok?
Ekonomija nije igra šaha
Zagovornici potpune automatizacije tvrde da će zemlje koje uspore inovacije izgubiti utrku. No gospodarstvo nije partija šaha.
Uspješna ekonomija treba potrošače. Ako masovno smanjimo kupovnu moć radnika, tko će kupovati proizvode?
Henry Ford je upozoravao da su vlasnici, radnici i kupci povezani. Uništite radna mjesta i urušavate vlastito tržište.
Model koji računa samo proizvodne dobitke, a ignorira potrošnju, nije realna ekonomija. To je teorijski eksperiment bez stabilnog završetka.
Odgovornost kreatora sustava
Lideri industrije umjetne inteligencije razvijaju izvanredne tehnologije. Moguće je da će one dugoročno koristiti čovječanstvu.
Ali kada govore o masovnim otpuštanjima kao o nečemu što se samo događa, moramo tražiti jasniji odgovor. Ne „radna mjesta će biti automatizirana“, nego: „gradimo sustave koji će automatizirati ta radna mjesta – i evo kako planiramo ublažiti posljedice.“
Upravo se sada oblikuju strukture poticaja koje će odlučiti hoće li umjetna inteligencija nadopuniti ljude ili ih potisnuti.
Automatizacija radnih mjesta je izbor, ne sudbina
Automatizacija radnih mjesta nije prirodna katastrofa. Ona je rezultat strategija, poreznih pravila i tržišnih odluka.
Ako te odluke prepustimo isključivo onima koji razvijaju AI, smjer je jasan. No društvo može redefinirati poticaje i usmjeriti razvoj prema modelu koji zadržava ljude u središtu ekonomije.
Pitanje nije hoće li automatizacija doći. Pitanje je hoće li automatizacija radnih mjesta služiti ljudima – ili ih zamijeniti.
Izvor: Fast Company; prijevod i prilagodba: financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.
