Europska unija u sljedećim bi godinama mogla izgubiti stotine tisuća radnih mjesta zbog visokih cijena energije, restrukturiranja industrije i zelene tranzicije, upozorava Europska komisija u dokumentima u koje je Politico imao uvid.
Prema procjenama Bruxellesa, samo pritisci povezani s rastom cijena energije tijekom 2026. godine mogli bi ugroziti čak 560.000 radnih mjesta diljem Europe.
Najizloženiji sektori su:
- građevinarstvo
- metalna industrija
- kemijska industrija
- promet
- automobilska industrija.
Ovi podaci bit će predstavljeni u proljetnom paketu Europskog semestra, ključnom dokumentu kroz koji Europska komisija državama članicama daje gospodarske i političke preporuke.
No stvarna poruka Bruxellesa mnogo je ozbiljnija od običnog upozorenja na usporavanje gospodarstva.
Europa sada prvi put otvoreno priznaje da zelena tranzicija i deindustrijalizacija počinju stvarati ozbiljan pritisak na tržište rada.
Automobilska industrija postaje najveća europska točka pritiska
Posebno alarmantna situacija vidi se u europskoj automobilskoj industriji.
Komisija procjenjuje da je ugroženo čak 600.000 radnih mjesta dok sektor prolazi kroz prijelaz na električna vozila i istodobno trpi sve jaču konkurenciju iz China.
To je izuzetno važan signal za Njemačku i industrijski dio Europe jer automobilski sektor desetljećima predstavlja jedan od temelja europske ekonomije.
Problem više nije samo tehnološka transformacija.
Problem je brzina promjene.
Europske kompanije sada istodobno moraju:
- financirati zelenu tranziciju
- ulagati u elektrifikaciju
- nositi se s višim energetskim troškovima
- konkurirati kineskim proizvođačima
- održati profitabilnost i zaposlenost.
U industriji baterija dodatno je ugroženo oko 85.000 radnih mjesta, dok tržišni pritisci u sektoru solarne opreme pogađaju gotovo 59.000 radnih mjesta.
Bruxelles prvi put priznaje cijenu zelene tranzicije
Godinama je europska zelena tranzicija predstavljana gotovo isključivo kao razvojna i investicijska prilika.
Sada Komisija prvi put mnogo otvorenije govori o socijalnim i industrijskim posljedicama tog procesa.
Dok SAD agresivno subvencionira domaću industriju kroz Inflation Reduction Act, a Kina dominira proizvodnjom baterija, solarne opreme i električnih vozila, Europa pokušava istodobno voditi klimatsku politiku i zaštititi industrijsku bazu.
To postaje sve teže.
Posebno u trenutku kada rat između SAD-a, Izraela i Irana dodatno destabilizira energetsko tržište i održava pritisak na cijene nafte.
Komisija zato sada upozorava da bi rast troškova goriva mogao posebno pogoditi kućanstva s nižim prihodima, koja bi mogla izgubiti dodatnih 1,4 posto svojih prihoda zbog skupljeg prijevoza i energije.
Europa ulazi u problem nedostatka radnika i manjka vještina
Istodobno dok prijeti val gubitka radnih mjesta, Europa se suočava i s potpuno suprotnim problemom — nedostatkom kvalificirane radne snage.
Prema podacima Komisije:
- 68 posto srednje velikih poduzeća prijavilo je manjak potrebnih vještina 2023. godine
- do 2024. čak 77 posto kompanija navelo je da nedostatak radnika i vještina koči ulaganja.
To pokazuje koliko se europsko tržište rada ubrzano mijenja.
Ne nestaju sva radna mjesta jednako.
Nestaju poslovi povezani s tradicionalnom industrijom, dok istodobno raste potražnja za:
- STEM vještinama
- digitalnim kompetencijama
- tehničkim zanimanjima
- energetskim stručnjacima
- stručnjacima za automatizaciju i AI.
“Europska konkurentnost gradit će se na ljudima”
Izvršna potpredsjednica Europske komisije za vještine Roxana Mînzatu poručila je da Europa više ne može graditi konkurentnost samo kroz kapital i tehnologiju.
“Europska konkurentnost neće se graditi samo na tehnologiji, kapitalu ili financijskoj regulaciji”, rekla je Mînzatu.
“Gradit će se na ljudima, vještinama koje razvijaju i prilikama koje im stvaramo kako bi u potpunosti pridonosili našim gospodarstvima i društvima.”
Zbog toga će Europski semestar prvi put snažno naglašavati:
- obrazovanje
- cjeloživotno učenje
- prekvalifikacije
- STEM kompetencije
- strukovno osposobljavanje.
“Izlaganje u ljude najjača je europska strategija konkurentnosti i temelj Unije koja može biti inovativnija, konkurentnija i otpornija na svaki izazov”, dodala je Mînzatu.
Europa ulazi u razdoblje industrijske nesigurnosti
Bruxelles istodobno upozorava i na pogoršanje javnih financija.
Ukupni proračunski deficit država članica EU-a mogao bi porasti s -3,1 posto BDP-a u 2025. na -3,5 posto u 2026. i -3,6 posto u 2027. godini.
To dodatno smanjuje prostor za subvencije i industrijsku podršku.
A upravo će to biti najveći problem Europe u sljedećih nekoliko godina.
Jer zelena tranzicija više nije samo klimatski projekt.
Postaje test može li Europa istodobno:
- ostati industrijski konkurentna
- zaštititi radna mjesta
- financirati energetsku tranziciju
- izbjeći socijalnu destabilizaciju.
I upravo zato ovaj dokument Europske komisije djeluje kao jedno od najozbiljnijih upozorenja Bruxellesa posljednjih godina.
