Svi svjetski analitičari su suglasni da investitore čekaju ozbiljni izazovi. Međunarodni monetarni fond prognozirao je da će jedna trećina svjetskog gospodarstva biti u recesijiRecesija (engl. recession) predstavlja povremena usporavanja... tijekom cijele 2023. godine. Ogromna je potražnja za energijom, koje nedostaje. Ovo je uzrokovalo rast cijena, koje su otišle u nebo. Navedeno je uzrokovalo poremećaje u izlaznim cijenama proizvoda, a klimava gospodarstva koja se oporavljaju od pandemije dezorijentiralo.
Nepoznate činjenice koje će biti izazov za investitore tijekom naredne godine, dat će nam odgovor o tome u kakvi će trendovi vladati.
Rat za energiju se nastavlja i dalje
Uzimajući u obzir geopolitičke prilike u Europi teško je očekivati da će doći do bilo kakvih promjena u odnosima Ukrajine i Rusije. Bez promjena i prestanka rata, sankcije ostatka svijeta prema Rusima će biti sve strože. To znači samo jedno – nestašica fosilnih goriva i još veća kriza naredne zime.
Ruske zalihe smanjene su spomenutim sankcijama zbog rata u Ukrajini. U jeku nedostatka energenata, europska arhitektura pretrpjela nepopravljivu štetu eksplozijom na dijelu plinovoda Sjeverni tok 1. Podsjećamo, sredinom listopada došlo je do eksplozije koja je prouzročila rupu od 50ak metara. Za sanaciju će trebati nekoliko mjeseci, najavio je Sten Ussing, glavni inžinjer konsultantske grupe COWI.
Dodatni pritisak na potražnju za energijom će se desiti kada Kina ukine COVID-19 mjere. To se neće desiti u najskorije vrijeme, obzirom da prema informacijama koje dolaze iz najveće zemlje na svijetu – broj zaraženih nikada nije bio veći. Rekordan trend rasta obnovljivih izvora energije i električnih vozila djelom je balansirao potražnju energije, ali ipak postoje granice. Obnovljivi izvori energije zahtijevaju teško dostupne elemente kao što su litij, kobalt, krom i aluminij. Energija iz nuklearnih elektrana bi ublažila pritisak. Znamo da je navedeni proces ekološki neprihvatljiv, te izaziva nemire kod građana.
Reshoring – vraćanje proizvodnje
Šokovi u lancima distribucije uzrokovani pandemijom i ruskom invazijom na Ukrajinu natjerali su mnoge države na promjenu strategije. Mnoge države koje su koristile jeftinu radnu snagu i energente na dalekom istoku, vraćaju proizvodnju u „svoje dvorište“. Dugoročno, ovo su zaista pohvalni potezi, ali ovakva dugoročna ulaganja često zahtijevaju vrijeme kako bi dali efekt. Makroekonomisti su u strahu da srednjoročno, vraćanje poslova s niskobudžetnih offshore lokacija (daleki istok) će potaknuti inflaciju u zemljama s visokim prihodima. Naime, doći će do povećanja plaće za kvalificirane radnike u proizvodnji. S druge strane smanjit će se korporativne profitne marže kod kompanija obzirom da je domaća proizvodnja skuplja.
Inflacija
Iako je bilo očekivano, inflacijaInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... nikako da uspori. S obzirom na dešavanja na tržištu u narednom periodu, teško je očekivati bilo kakve promjene. ovo predstavlja veliki izazov za središnje banke i njihov omiljeni alat za kontrolu inflacije – povećanje kamatnih stopa. Skuplji troškovi zaduživanja će imati ograničenu snagu obzirom da smo u eri inflacije u kojoj je globalizacija na klimavim nogama.
Prošli inflatorni ciklusi završili su kada su cijene porasle do točke nedostupnosti. Navedeno je izazvalo pad potražnje. Pad potražnje za luksuzima je razumljiv kada želimo suzbiti inflaciju. Ipak, sada smo se našli u neočekivanim okolnostima kada je došlo do nestašice energije i hrana.
Svijet je došao u situaciju da je cijena neophodnih potrepština veća, te nemamo izbora nego je platiti. Dodatni je problem što je prostor ograničen za ublažavanje pritiska na povećanje. Znamo da dobar dio vlada subvencionira kupnju osnovnih proizvoda potrošačima.
Ubrzana decentralizacije ključnih institucija i sustava
Ubrzana decentralizacije ključnih institucija i sustava temelji se na promjenama koje pokreću određeni čimbenici. Reorganizaciju u geopolitičkom svjetskom poretku pokrenuli su prekinuti opskrbni lanci. Stroga monetarna politika natjerala je dobar dio na pronalaženje alternativnih načina subvencije i izlaska iz COVID-19 krize. Nažalost, rat je pokazao punu ranjivost postojećeg svjetskog poretka. Dodatno, poprilično je poljuljano povjerenje u institucije uzrokovana kaotičnim odgovorom na COVID-19, ekonomskim problemima i raširenim dezinformacijama.
Zemlje koje su nekad gledale na Sjedinjene Države kao na vođu i glavnog ekonomskog partnera, okreću se alternativama i popunjavaju prazninu regionalnim odnosima.
U međuvremenu raste nepovjerenje u institucije. Istraživanje koje je proveo Pew Research Center, pokazalo je da su Amerikanci sve sumnjičaviji. Izgubili su povjerenje u banke, Kongres, multi korporacijama i zdravstveni sustav. Eskalirajući prosvjedi u Nizozemskoj, Francuskoj, Njemačkoj i Kanadi jasno pokazuju da je ovo globalni fenomen. Takvo nezadovoljstvo također je potaknulo porast populističkih kandidata krajnje desnice, što smo posljednji put mogli vidjeti u Italiji, kada je izabrana premijerka Georgie Meloni.
Sve ovo je uzrokovalo za sve veći interes za alternativne načine pristupa uslugama. Školovanje kod kuće poraslo je tijekom pandemije, a tu je i Web3. ovo su sve alternative koje trebaju pružiti alternativu tradicionalnim sustavima.
Današnju tranziciju ubrzavaju revolucionarne tehnologije. Iako proces nije nov, on je razoran – kako za tržišta, tako i za društvo općenito. Svi ovi trendovi upućuju na razdoblje u koje će iznjedriti samo oprezne i oportunističke investitore. Zato vežite pojaseve i pripremite se za turbulentnu vožnju.
Orginalni članak: CoinTelegraph. Prijevod i prilagodba financa.ba
