Dok su posljednjih godina velike američke banke investitorima uglavnom nudile priče o tehnološkim ulaganjima, umjetnoj inteligenciji i rastu prihoda, Citigroup sada pokušava tržištu prodati nešto drugo — vjeru da višegodišnja reorganizacija konačno može proizvesti održivu profitabilnost.
Banka pod vodstvom Jane Fraser podigla je dugoročne ciljeve profitabilnosti i sada očekuje da će povrat na materijalni kapital (RoTCE) dosegnuti između 11 i 13 posto tijekom 2027. i 2028. godine. Dosadašnji cilj za 2026. kretao se između 10 i 11 posto.
Još ambiciozniji plan odnosi se na razdoblje od 2029. do 2031., kada Citi cilja profitabilnost između 14 i 15 posto, ne računajući učinak prodaje udjela u Banamexu.
Citi pokušava riješiti problem koji traje desetljećima
Problem Citigroupa nikada nije bio samo veličina banke. Godinama je riječ bila o složenoj organizaciji, sporim procesima i poslovnom modelu koji je pokušavao pokriti previše tržišta i segmenata istovremeno.
Zato Fraserina reorganizacija nije klasičan program štednje. Cilj je promijeniti samu strukturu banke.
Citigroup je posljednjih godina smanjivao broj menadžerskih razina, izlazio iz slabijih međunarodnih maloprodajnih tržišta i kapital usmjeravao prema poslovima koji donose veći povrat.
Fokus banke danas je koncentriran na pet ključnih segmenata:
- Usluge za korporativne klijente
- Tržišno poslovanje
- Bankarsko poslovanje
- Upravljanje imovinom
- Američke potrošačke kartice
Drugim riječima, Citi pokušava prestati biti globalna banka koja radi “pomalo od svega” i postati institucija koja ulaže kapital tamo gdje ima stvarnu konkurentsku prednost.
Najvažniji dio banke danas nije investicijsko bankarstvo
Najveći oslonac nove strategije postao je segment usluga za korporativne klijente, koji uključuje upravljanje gotovinom, transakcijsko bankarstvo i financijske usluge za velike korporacije.
Upravo taj dio poslovanja tržište danas vidi kao najstabilniji i najvrjedniji segment Citigroupa.
Prema podacima Reutersa, usluga za korporativne klijente je u prvom kvartalu ostvario čak 27 posto RoTCE-a, što objašnjava zašto investitori taj segment nazivaju “krunskim draguljem” banke.
Važnu ulogu imao je i segment Tržišno poslovanje, gdje su povećana volatilnost i aktivnije trgovanje na tržištima podigli prihode od trgovanja. Citi je u prvom tromjesečju 2026. ostvario 13,1 posto RoTCE-a, iznad ranijih ciljeva banke.
Treći dio strategije odnosi se na investicijsko bankarstvo. Citi želi povećati udio u globalnim naknadama od investicijskih poslova na oko šest posto, uz snažnije zapošljavanje i veći fokus na tržište privatnog kapitala u Sjevernoj Americi.
Wall Street i dalje nije potpuno uvjeren
Iako je banka podigla ciljeve profitabilnosti, reakcija tržišta nije bila euforična. Dionica Citigroupa pala je nakon objave novih projekcija.
To pokazuje da investitori priznaju kako je Fraser stabilizirala banku, ali još uvijek nisu sigurni može li Citi dugoročno ostvarivati snažniji rast bez pomoći izvanrednih tržišnih uvjeta.
Najveći problem ostaje povjerenje.
Citigroup se godinama suočavao s kritikama zbog zastarjelih sustava i operativnih problema. Jedan od najvećih udara za reputaciju dogodio se 2020. godine kada je banka greškom prebacila gotovo 900 milijuna dolara vjerovnicima kozmetičke kompanije Revlon.
Taj slučaj postao je simbol operativne neefikasnosti i složenosti sustava unutar banke.
Zato novi cilj profitabilnosti nije samo financijska projekcija. To je pokušaj da Citi uvjeri tržište kako više nije institucija opterećena vlastitom infrastrukturom.
Fraser tvrdi da je većina transformacije završena
Jane Fraser, koja je preuzela vođenje Citigroupa 2021. godine, tvrdi da je oko 90 posto transformacijskih programa danas završeno ili vrlo blizu ciljanih razina.
To je važna promjena u komunikaciji banke.
Prva faza restrukturiranja odnosila se na stabilizaciju poslovanja i smanjenje kompleksnosti. Sada Citi pokušava dokazati da jednostavnija organizacija može donijeti i višu profitabilnost.
Drugim riječima, više nije dovoljno samo rezati troškove. Banka sada mora pokazati da može rasti brže i efikasnije od konkurencije.
Najveći rizik tek dolazi
Ključno pitanje nije može li Citi kratkoročno dosegnuti profitabilnost od 11 ili 13 posto.
Puno važnije pitanje je može li tu razinu održati bez pomoći jednokratnih rezova troškova, snažne tržišne volatilnosti i povoljnih ciklusa na financijskim tržištima.
Poseban izazov ostaje segment upravljanja imovinom, gdje Citi pokušava sustići konkurente poput Morgan Stanleyja.
Istodobno, investicijsko bankarstvo i dalje ovisi o aktivnosti tržišta spajanja i preuzimanja. Ako globalni M&A ciklus oslabi, planovi za povećanje tržišnog udjela mogli bi postati znatno teže ostvarivi.
Treći rizik odnosi se na regulatorni i operativni pritisak. Iako je Citi modernizirao velik dio sustava, investitori i regulatori još uvijek traže konkretne dokaze da su problemi iz prošlosti trajno riješeni.
Citi više nema luksuz novih obećanja
Citigroup je godinama investitorima prodavao priču o transformaciji. Sada prvi put mora dokazati da reorganizacija može proizvesti trajno bolju banku.
To je razlog zašto tržište ovu priču više ne promatra kao pitanje restrukturiranja, nego kao test sposobnosti jedne od najvećih američkih banaka da ponovno postane konkurentna institucija s jasnim identitetom i održivom profitabilnošću.
Nova strategija predstavlja najvažniji test Fraserina mandata od njezina dolaska na čelo banke.
