Električni automobili postali su novo bojno polje unutar Europske unije. Dok Bruxelles želi ubrzati dekarbonizaciju kroz obvezne kvote za korporativne vozne parkove, devet država članica upozorava da takav pristup prijeti konkurentnosti gospodarstva i povećava troškove poslovanja. Rasprava više nije samo ekološko pitanje. Ona sve više postaje pitanje industrijske politike, investicija i gospodarskog rasta.
Europska unija već godinama gradi strategiju prema kojoj bi električni automobili trebali postati temelj buduće mobilnosti. No kako se približavaju ključni rokovi vezani uz klimatske ciljeve, postaje jasno da među državama članicama ne postoji suglasnost o tome kojim tempom treba provesti tranziciju.
Najnoviji sukob pokazuje da se Europa sve teže usuglašava oko načina financiranja i provedbe zelene transformacije.
Devet zemalja traži drukčiji pristup
Kako prenosi Euronews, Poljska je okupila savez od devet država članica koje se protive prijedlogu Europske komisije da veliki korporativni vozni parkovi prijeđu na električna vozila kroz obvezne kvote.
Uz Poljsku, inicijativi su se pridružile Bugarska, Češka, Estonija, Mađarska, Italija, Latvija, Rumunjska i Slovačka.
Europska komisija predlaže da tvrtke s više od 250 zaposlenika ili više od 50 milijuna eura prihoda postupno dekarboniziraju svoje flote.
Prema nacrtu prijedloga, do 2030. značajan dio novokupljenih vozila morao bi biti električni ili pogonjen tehnologijama s niskim emisijama ugljika.
Iako države potpisnice priznaju važnost smanjenja emisija, smatraju da obvezne kvote nisu najbolje rješenje.
Njihov argument nije usmjeren protiv zelene tranzicije nego protiv nametanja jedinstvenih pravila tržištima koja imaju potpuno različite gospodarske i infrastrukturne uvjete.
Zašto korporativne flote postaju ključni alat dekarbonizacije?
Europska komisija fokus stavlja na korporativni sektor iz jednostavnog razloga.
Prema podacima organizacije Transport i okoliš, čak 59 posto svih novoregistriranih automobila i lakih gospodarskih vozila u Europi dolazi iz korporativnog sektora.
Još važniji podatak pokazuje da korporativna vozila troše 78 posto uvezenih fosilnih goriva.
To znači da bi upravo velike tvrtke mogle najbrže ubrzati prelazak na električne automobile i smanjiti energetsku ovisnost Europe.
Iz perspektive Bruxellesa logika je jasna.
Ako se promijeni struktura korporativnih flota, promijenit će se i cjelokupno tržište automobila.
Problem nisu ciljevi nego troškovi
Protivnici prijedloga ne osporavaju klimatske ciljeve.
Njihova zabrinutost odnosi se na ekonomsku stranu priče.
Električni automobili i dalje imaju višu početnu cijenu od vozila s motorima na unutarnje izgaranje, a infrastruktura za punjenje nije jednako razvijena u svim državama članicama.
Nedavna analiza organizacije Transport i okoliš pokazuje da u 18 od 27 članica EU-a porezne pogodnosti za električna vozila još uvijek nisu dovoljne da nadoknade višu kupovnu cijenu.
To posebno pogađa zemlje srednje i istočne Europe, gdje su prihodi niži, a ulaganja u infrastrukturu sporija.
Za mnoge kompanije pitanje elektrifikacije nije ideološko nego financijsko.
Jedna Europa, različiti uvjeti poslovanja
Jedan od ključnih argumenata devet država odnosi se na velike razlike među članicama Europske unije.
Infrastruktura za punjenje, porezni sustavi, energetske mreže i administrativni postupci značajno se razlikuju od zemlje do zemlje.
Zbog toga zemlje potpisnice smatraju da nije moguće primijeniti identična pravila na cijeli europski prostor.
U zajedničkom stajalištu poručuju da bi prioritet trebali biti poticaji, razmjena najboljih praksi i tehnička podrška, a ne dodatne regulatorne obveze.
Drugim riječima, žele da tržište bude motivirano, a ne prisiljeno na promjene.
Novi sukob oko zabrane motora s unutarnjim izgaranjem
Istodobno se vodi još jedna važna rasprava.
Sedam država članica – Danska, Francuska, Luksemburg, Nizozemska, Portugal, Španjolska i Švedska – traže od Bruxellesa da ne ublažava planove vezane uz smanjenje emisija automobila.
Povod je prijedlog kojim bi se od 2035. godine proizvođačima omogućilo smanjenje emisija za 90 posto umjesto dosad planiranih 100 posto.
Zemlje koje podržavaju strože ciljeve upozoravaju da bi dodatno ublažavanje pravila moglo ugroziti klimatske ciljeve, energetsku sigurnost i konkurentnost europske automobilske industrije.
Tržište šalje drukčije signale
Rasprava dolazi u trenutku kada prodaja električnih automobila ponovno ubrzava.
Prema podacima koje navode zemlje koje podržavaju strože standarde, prodaja električnih vozila u prvom tromjesečju ove godine porasla je 33 posto na godišnjoj razini.
To sugerira da potrošači sve češće prepoznaju električne automobile kao odgovor na rastuće troškove goriva i dugoročne troškove vlasništva.
Međutim, rast prodaje nije jednak u svim dijelovima Europe.
Dok razvijenija tržišta bilježe snažan rast potražnje, dio članica i dalje zaostaje zbog infrastrukture i niže kupovne moći.
Električni automobili postali su test europske konkurentnosti
Rasprava o korporativnim flotama pokazuje da zelena tranzicija ulazi u novu fazu.
Više nije riječ o tome treba li Europa smanjiti emisije ugljika, nego kako to učiniti bez ugrožavanja konkurentnosti gospodarstva.
Električni automobili danas predstavljaju puno više od prijevoznog sredstva. Oni su simbol šire borbe između klimatskih ambicija, industrijske politike i ekonomskih realnosti.
Zbog toga će odluke koje Bruxelles donese tijekom sljedećih mjeseci imati posljedice daleko izvan automobilske industrije. One će utjecati na investicije, troškove poslovanja, energetsku sigurnost i brzinu kojom će Europa provesti svoju zelenu tranziciju.
