rGazprom, uski energetski div, objavio je da je neto dobit za 2023. prema ruskim računovodstvenim standardima, koji ne uključuju financijske rezultate podružnica, smanjena za oko 7% na 695,6 milijardi rubalja (7,51 milijardu dolara).
Također je rekao da su njegovi prihodi pali za gotovo 30% na 5,62 trilijuna rubalja, prenosi Energypress. Nije iznenađenje da Gazprom ima niže prihode, komentirali su analitičari. Pad neto prihoda uglavnom proizlazi iz gubitka značajnog dijela europskog tržišta kao rezultat političke odluke o smanjenju izvoza plina u zemlje EU.
U prvoj polovici 2023. godine kupcima u EU isporučeno je oko 12,6 milijardi kubnih metara plina (bcm). Što je smanjenje od oko 75% u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Prema procjenama koje uzimaju u obzir trenutnu razinu isporuka prema zapadu, ‘izgubljeni’ volumen 2023. mogao bi iznositi cca. 120 bcm u usporedbi s količinama transportiranim 2021. No, tvrtka je i dalje veliki izvoznik LNG-a u EU.
Pogoršana financijska situacija
Na Gazpromovu financijsku situaciju također su negativno utjecala veća fiskalna opterećenja (uključujući dodatni porez na eksploataciju od 600 milijardi rubalja godišnje koji će se primjenjivati 2023.–2025.), provedba skupog programa za ulaganja u infrastrukturu (uključujući plinofikaciju ruskih regija), kao i niže cijene plina na svjetskom tržištu u 2023.. Osim toga, uvođenje obračuna u rubljama od strane ruske vlade za prodaju plina takozvanim ‘neprijateljskim’ zemljama smanjilo je Gazpromov pristup stranim valutama. Što je dodatno pogoršalo njegovu financijsku situaciju. U promatranom razdoblju 1-6. mj. 2023. koeficijent slobodnog novčanog toka bio je negativan. Što znači da je investicijski potencijal tvrtke smanjen.
Za usporedbu, 2022. ruska energetska kompanija izvijestila je o ogromnoj neto dobiti od gotovo 750 milijardi ruskih rubalja. Tijekom 2021., dobit Gazproma koja se može pripisati dioničarima dosegla je više od 2,6 trilijuna ruskih rubalja. Što predstavlja snažan porast u odnosu na prethodnu godinu. Brojka u 2020. bila je najniža u desetljećima, jer je obilježena padom potrošnje i pandemijom.
