InflacijaInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... usluga u Njemačkoj u rujnu 2026. iznosila je 2,8 posto, gotovo dvostruko više od dugoročnog prosjeka. Usluge čine gotovo polovicu njemačke potrošačke košarice, a njihovo poskupljenje ostalo je izraženo i prije najnovijeg energetskog šoka. To je jedan od razloga zbog kojih se ukupna inflacija može zadržati na povišenoj razini čak i kada pojedini troškovni pritisci oslabe.
Prema listopadskoj analizi njemačke Bundesbanke, inflacija usluga početkom 2026. dosezala je 3,5 posto. U rujnu je usporila na 2,8 posto, ali je ostala iznad prosjeka od 1,5 posto iz razdoblja od 1999. do 2019. godine.
Bundesbanka pritom upozorava da se cijene usluga ne prilagođavaju jednako kao cijene energije ili industrijskih proizvoda. Dio razlika proizlazi iz strukture troškova, načina određivanja cijena i vremenskog odmaka u prilagodbi plaća.
Zašto se cijene usluga sporije prilagođavaju?
Tijekom inflacijskog vala iz 2022. poduzeća su češće mijenjala cijene. Nakon toga učestalost promjena brže se vratila na uobičajene razine kod hrane i industrijskih proizvoda nego kod usluga.
Bundesbanka se u analizi poziva na istraživanja pojedinačnih cijena koja pokazuju razlike u brzini normalizacije. To upućuje na mogućnost da se dio ranijih troškovnih povećanja u uslužnim djelatnostima prenosi na potrošače tijekom duljeg razdoblja.
Troškovi rada pritom imaju veću težinu u uslužnim djelatnostima nego u drugim glavnim skupinama potrošačke košarice. Promjene plaća zato mogu snažnije utjecati na cijene usluga, dok je izravan utjecaj energije u prosjeku manji.
U Njemačkoj kolektivni ugovori u prosjeku traju približno dvije godine. Nakon energetskog šoka iz 2022. povećani životni troškovi postupno su se odrazili na pregovore o plaćama, pa dio povećanja nije nastupio istodobno s rastom cijena energije.
U zasebnoj modelskoj analizi Bundesbanka procjenjuje da su sekundarni učinci preko plaća u drugom tromjesečju 2024. povećavali godišnju inflaciju za do 0,5 postotnih bodova. Riječ je o procjeni BVAR modela, a ne o izravno izmjerenom doprinosu.
Taj se učinak ne može pripisati isključivo skupljoj energiji. Tijekom prethodnog inflacijskog vala snažna potražnja nakon pandemije i poremećaji opskrbnih lanaca također su stvarali pritisak na cijene i plaće.
Zašto sadašnji energetski šok ne mora imati iste posljedice?
Prema Bundesbanci, cijena sirove nafte od eskalacije sukoba na Bliskom istoku porasla je približno 70 posto. No uvjeti u kojima je došlo do novog poskupljenja razlikuju se od onih iz 2022. godine.
Potražnja je slabija, tržište rada manje napeto, a poremećaji opskrbnih lanaca manje izraženi. Zbog toga Bundesbanka procjenjuje da je prostor za sekundarne učinke preko plaća sada ograničeniji.
Razlika proizlazi i iz samog uzroka inflacije. Kada cijene rastu zbog snažne potražnje, poduzeća lakše povećavaju prodajne cijene, a veća poslovna aktivnost može poduprijeti rast plaća. Kod poremećaja ponude, poput smanjene dostupnosti nafte, troškovi rastu dok gospodarska aktivnost može slabjeti.
Zato Bundesbanka ocjenjuje da je ponavljanje inflacijskog vala iz 2022. zasad manje vjerojatno. Ipak, dugotrajniji energetski poremećaji i promjene inflacijskih očekivanja mogli bi povećati pritisak na cijene.
Na cijene usluga utječu i državne odluke
Dio promjena cijena usluga nastaje neovisno o aktualnom kretanju naftnog tržišta.
Njemačka mjesečna karta za javni prijevoz Deutschlandticket u siječnju 2026. poskupjela je s 58 na 63 eura. Povećanje od približno 8,6 posto izravno se odražava na cijene lokalnog javnog prijevoza u potrošačkoj statistici.
Istodobno je Njemačka od 1. siječnja 2026. smanjila stopu PDV-a na restoranske obroke s 19 na 7 posto. Bundesbanka procjenjuje da se to porezno rasterećenje vjerojatno tek u maloj mjeri prenijelo na niže cijene za potrošače.
Razlika između ta dva primjera važna je za tumačenje inflacije usluga. Administrativno povećanje cijene prijevozne karte neposredno ulazi u potrošačku statistiku, dok smanjenje poreza ne mora dovesti do razmjernog pada cijena u restoranima.
Autor: financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.
