Povjerenik za energiju Dan Jørgensen najavio je u ponedjeljak da će Europska komisija predložiti zabranu uvoza ruske nafte, iako su sankcije već na snazi, dok dvije države članice još uvijek imaju izuzeće.
„Danas imamo sankcije, ali dvije zemlje imaju izuzeće i mi ćemo predložiti da se to promijeni. Sve se zemlje moraju pripremiti za tu situaciju — ne želimo ubuduće kupovati energiju od Rusije“, rekao je Jørgensen na konferenciji za novinare nakon sastanka ministara energetike država članica.
Družba izvan funkcije, opskrba ide preko Hrvatske
Mađarska i Slovačka trenutačno imaju izuzeće za uvoz ruske nafte, no već mjesec i pol dana naftovod Družba nije u funkciji, zbog čega se obje zemlje opskrbljuju neruskom naftom preko Hrvatske putem Jadranskog naftovoda.
„Važno je naglasiti da nema problema sa sigurnošću opskrbe. Postoje alternativni izvori, a susjedne zemlje bile su izuzetno korisne u osiguravanju opskrbe“, istaknuo je Jørgensen.
Dodao je i kako je Ukrajini poslan signal da Europska unija želi jasan vremenski okvir za ponovno puštanje naftovoda Družba u rad.
EU sigurnost i jedinstvo pod pritiskom
Ministri vanjskih poslova Europske unije na sastanku u Bruxellesu, uz stanje na Bliskom istoku, raspravljali su i o europskoj sigurnosti. U planu je donošenje opsežne sigurnosne strategije koja bi definirala dugoročnu politiku Unije.
Složili su se da je ključni sigurnosni prioritet Europe rat u Ukrajini.
„Nema razloga da se blokira paket sankcija i mnogi ministri su apelirali na solidarnost i jedinstvo, ne samo zbog Ukrajine nego i zbog same Europske unije“, izjavio je hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman nakon sastanka Vijeća za vanjske poslove EU.
Mađarska i Slovačka trenutačno blokiraju zajam Ukrajini i 20. paket sankcija protiv Rusije.
„Možemo tijekom rasprave imati različite poglede, ali na kraju trebamo govoriti jednim glasom. Treba jačati svijest o tome da smo zajednica vrijednosti i da svako blokiranje ide u prilog Rusiji“, poručio je Grlić Radman.
Spor oko opskrbe: Janaf nasuprot Družbi
Hrvatski ministar gospodarstva Ante Šušnjar bio je izravan u kritici mađarske politike.
„Jedina intencija koju Mađarska ima jest osigurati daljnju opskrbu jeftinom ruskom naftom i ona se mora odlučiti kojem svijetu pripada — zapadnom koji osuđuje rusku agresiju ili nastaviti kupovati rusku naftu“, rekao je.
Šušnjar je u Bruxellesu sudjelovao na sastanku ministara energetike, gdje je održan i trilateralni sastanak Hrvatske, Mađarske i Slovačke s povjerenikom Jørgensenom. Tom je prilikom predstavio kapacitete Jadranskog naftovoda (Janaf), istaknuvši da međunarodne analize potvrđuju njegovu cjenovnu konkurentnost.
„Komisija je vrlo snažno stala iza tih činjenica. Više nije pitanje ima li Janaf dovoljno kapaciteta i je li cjenovno konkurentan“, rekao je, dodajući da je potvrđeno kako se sve države članice, kao što su se odrekle ruskog plina, moraju odreći i ruske nafte do 2027. godine.
Mađarski ministar vanjskih poslova Péter Szijjártó naglasio je kako njegova zemlja želi zadržati dva dobavna pravca.
„Ne želimo biti u situaciji da ovisimo samo o jednom izvoru. Trenutačno imamo dva pravca — Družbu i Janaf — što smatramo prihvatljivim i gotovo idealnim. Oslanjanje na samo jedan naftovod za nas nije opcija“, rekao je.
Na to je Šušnjar odgovorio kako Mađarska nije jedina zemlja u takvoj situaciji, navodeći primjer Srbije i Češke, koje se uspješno opskrbljuju i bez ruske nafte.
Globalno tržište i rast cijena nafte
Govoreći o globalnim okolnostima, Šušnjar je istaknuo da trenutačna situacija s Hormuškim tjesnacem nije ugrozila opskrbu, ali jest izazvala poremećaje na tržištu i rast cijena.
„Sigurnost opskrbe, posebno u Hrvatskoj, ni u jednom trenutku nije bila ugrožena. Vlada je reagirala brzo i uravnoteženo, što su prepoznali i drugi ministri“, naglasio je.
Dodao je kako postoje dodatni alati za reakciju, ali i upozorio da ovakve okolnosti ne mogu trajati unedogled.
„Ako se situacija nastavi, svi ćemo se suočiti s višim cijenama nafte na svjetskom tržištu“, zaključio je, izrazivši nadu u skori završetak sukoba na Bliskom istoku i stabilizaciju tržišta.
