FAO je izvjestio da su cijene hrane pale u lipnju, spustivši se na najnižu razinu u više od dvije godine. Cijene su pale pod pritiskom pojeftinjenja šećera, biljnih ulja i žitarica, izvijestila je agencija UN-a za hranu i poljoprivredu (FAO).
FAO-v indeks cijena košarice osnovnih prehrambenih proizvoda pao je u lipnju za 1,4 posto u odnosu na revidiranu vrijednost u svibnju. Iznosio je u prosjeku 122,3 boda, što je njegova najniža vrijednost od travnja 2021. godine.
To znači i da je bio za 23,4 posto niži nego u rekordnom ožujku 2022. godine, na početku rusko-ukrajinskog rata. Najviše je u lipnju pojeftinio šećer, za 3,2 posto u odnosu na svibanj, što u FAO-u objašnjavaju dobrim početnim rezultatima žetve šećerne trske u Brazilu i slabom uvoznom potražnjom.
Izrazito su pojeftinili i biljna ulja i žitarice, za 2,4 odnosno 2,1 posto u odnosu na svibanj, utvrdila je agencija UN-a., prenosi Privredni.
Cijene biljnih ulja spustile su se na najnižu razinu od studenoga 2020. godine s obzirom na to da je pojeftinjenje palminog i suncokretovog ulja nadjačalo poskupljenje sojinog i ulja uljane repice. Pad cijena žitarica odražava pojeftinjenje većine proizvoda uključujući pšenicu, rižu, kukuruz, ječam i sirak.
Indeks mliječnih proizvoda pokazuje pad cijena za 0,8 posto u odnosu na svibanj, a indeks mesa njihovu stagnaciju.
FAO – smanjena proizvodnja pšenice
U zasebnom izvješću o ponudi i potražnji na tržištima žitarica FAO je više-manje potvrdio procjenu ovogodišnje proizvodnje izračunavši da bi trebala dosegnuti 2,819 milijardi tona. To bi značilo da bi porasla za 1,1 posto u odnosu na 2022. godinu.
Proizvodnja pšenice trebala bi se u sezoni 2023./2024. smanjiti za 2,3 posto u odnosu na rekordnu sezonu na izmaku.
Podignute su prognoze proizvodnje pšenice u EU, gdje su očekivanja uroda blago poboljšana zahvaljujući općenito povoljnim vremenskim prilikama. Iznimka je štetan utjecaj suše na Iberskom poluotoku, ističu u FAO-u.
Proizvodnja krupnih žitarica, uključujući kukuruz, trebala bi pak porasti za 2,9 posto, a proizvodnja riže za 1,2 posto.
Potrošnja žitarica trebala bi se u novoj sezoni, koja je počela u srpnju, zadržati na razini netom završene 2022./2023., procjenjuju u FAO-u. Prema izvješću očekuju pojačanu potražnju u prvom redu za kukuruzom za potrebe proizvodnje stočne hrane. Zalihe žitarica trebale bi na kraju nove sezone biti više za 2,3 posto. Očekuju da će dosegnuti 878 milijuna tona. Trgovina žitaricama trebala bi se zadržati na razini netom završene sezone. Očekuje se smanjeni obujam trgovine pšenicom u odnosu na rekord u 2022./2023., procjenjuju u FAO-u.
