Dok se Bosna i Hercegovina suočava s kontinuiranim padom domaće poljoprivredne proizvodnje, odlaskom stanovništva i rastućom ovisnošću o uvozu hrane, Hrvatska otvara novi financijski okvir za jačanje ruralnih područja u kojima žive Hrvati.
Vlada Republike Hrvatske osigurala je 12 milijuna eura za poljoprivredne projekte Hrvata u BiH kroz trogodišnji program koji traje od 2026. do 2028. godine. Program predviđa četiri milijuna eura godišnje, a pojedinačni projekti moći će dobiti do 100.000 eura potpore.
Iako iznos na europskoj razini nije velik, u kontekstu ruralne ekonomije BiH riječ je o kapitalu koji može značajno utjecati na modernizaciju proizvodnje, energetsku učinkovitost i dugoročnu održivost lokalnih zajednica.
Tko može dobiti sredstva
Program je namijenjen fizičkim i pravnim osobama hrvatske nacionalnosti koje:
- imaju prebivalište ili sjedište u BiH
- registrirane su za poljoprivrednu djelatnost
- posjeduju poljoprivredne površine i proizvodnju u BiH
Prijave su otvorene od 5. svibnja do 5. lipnja 2026. godine i dostavljaju se isključivo putem elektroničke pošte: hrvatibih@mps.hr.
Tekst Javnog poziva i prijavni obrasci objavljeni su na stranici Ministarstva poljoprivrede RH.
Poljoprivreda više nije samo proizvodnja hrane
Nova strategija Zagreba pokazuje da se poljoprivreda danas promatra puno šire nego prije nekoliko godina.
Ruralna područja u BiH, posebno u Hercegovini, Posavini i dijelovima Središnje Bosne, već godinama gube stanovništvo. Manjak investicija, slaba profitabilnost proizvodnje i rast troškova doveli su do toga da mnoga obiteljska gospodarstva opstaju bez stvarne mogućnosti razvoja.
Upravo zato program nije zamišljen kao klasična socijalna pomoć poljoprivrednicima, nego kao pokušaj stvaranja održivijih lokalnih ekonomija.
Naglasak će biti na:
- modernizaciji proizvodnje
- preradbenim kapacitetima
- obnovljivim izvorima energije
- energetskoj učinkovitosti
- biosigurnosti
- tehnološkom unapređenju gospodarstava
To je važna promjena pristupa jer fokus više nije samo na subvencioniranju postojećeg stanja, nego na povećanju konkurentnosti proizvodnje.
Hrvatska ulaže u poljoprivredu u BiH kroz projekte koji bi trebali povećati konkurentnost proizvodnje i dugoročno stabilizirati ruralna područja.
Energetska učinkovitost postaje ključna tema sela
Posebno je zanimljivo što program snažno otvara prostor ulaganjima u energetsku neovisnost farmi i gospodarstava.
Posljednje energetske krize pokazale su koliko rast cijena električne energije i goriva može ugroziti profitabilnost poljoprivrede. Upravo zato ulaganja u solarne sustave, vlastitu proizvodnju energije i smanjenje operativnih troškova postaju jednako važna kao kupnja nove mehanizacije.
Za manja gospodarstva u BiH to može značiti razliku između opstanka i gašenja proizvodnje.
Hrvatska pokušava stabilizirati ruralni prostor BiH
Program nosi i jasnu političku i demografsku poruku.
Hrvatska već godinama financira obrazovne, kulturne i infrastrukturne projekte u BiH, ali sada se sve više okreće ekonomskim ulaganjima koja mogu dugoročno zadržati stanovništvo na terenu.
To pokazuje promjenu strategije: bez održive ekonomije nema ni dugoročnog opstanka lokalnih zajednica.
Zanimljivo je da je Vlada RH istog dana potvrdila i dodatnih 10 milijuna eura potpore za Sveučilište u Mostaru. Time Zagreb paralelno ulaže u dva ključna segmenta razvoja Hrvata u BiH — obrazovanje i ruralnu ekonomiju.
Drugim riječima, Hrvatska pokušava istovremeno jačati ljudski kapital i gospodarsku održivost prostora koji se posljednjih desetljeća suočava s intenzivnim iseljavanjem.
Mogu li ova sredstva zaista promijeniti situaciju?
Najvažnije pitanje neće biti koliko je novca osigurano, nego kako će biti raspoređen.
BiH već ima iskustvo s poticajima koji su često završavali u kratkoročnim ulaganjima bez stvarnog tržišnog efekta. Ako sredstva budu usmjerena prema projektima koji stvaraju novu vrijednost, povećavaju preradu i otvaraju lokalna radna mjesta, učinak može biti značajan.
Posebno u sektorima poput:
- vinarstva
- voćarstva
- stočarstva
- prerade hrane
- proizvodnje s dodanom vrijednošću
Hercegovina već ima proizvode koji mogu konkurirati regionalnom tržištu, ali problem ostaje nedostatak kapitala za modernizaciju i širenje proizvodnje.
Hrana postaje pitanje ekonomske sigurnosti
Europa posljednjih godina sve ozbiljnije promatra poljoprivredu kao pitanje sigurnosti, a ne samo tržišta.
Ratovi, poremećaji opskrbnih lanaca i inflacijaInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... hrane pokazali su koliko je važno imati stabilnu regionalnu proizvodnju. U tom kontekstu ulaganje Hrvatske u poljoprivredu Hrvata u BiH dobiva dodatnu dimenziju.
Ne radi se samo o pomoći ruralnim područjima nego i o pokušaju stvaranja otpornijeg prehrambenog prostora u regiji.
Zato ovih 12 milijuna eura predstavlja puno više od klasične financijske potpore. To je ulaganje u dugoročnu ekonomsku stabilnost prostora koji sve teže zadržava stanovništvo i proizvodnju.
