Međunarodna agencija za energiju (IEA) objavila je 20. ožujka 2026. izvješće s nizom hitnih mjera koje vlade, tvrtke i kućanstva mogu odmah provesti kako bi ublažili pritisak na potrošače izazvan poremećajem opskrbe naftom zbog sukoba na Bliskom istoku. Među ključnim preporukama je i prelazak na rad od kuće gdje god je to moguće.
Rad na daljinu i ograničenja prometa
Izvješće navodi deset mjera koje se mogu brzo implementirati, s naglaskom na cestovni promet, koji čini približno 45% globalne potražnje za naftom. Preporuke uključuju:
- Smanjenje maksimalne dopuštene brzine na autocestama za najmanje 10 km/h
- Povećano korištenje javnog prijevoza
- Ograničenja pristupa privatnim automobilima u gradovima sustavom rotacije registarskih tablica
- Dijeljenje prijevoza i ekonomičnija vožnja
- Optimizacija prijevoza robe i preusmjeravanje korištenja LPG-a s transporta na osnovne potrebe, poput kuhanja
IEA naglašava da su ove mjere jednostavne, brze za implementaciju i mogu smanjiti potražnju za naftom u ključnim sektorima.
Preporuke za građane i industriju
Građanima se savjetuje izbjegavanje zračnih putovanja kada postoje alternative, kao i racionalnije korištenje plina u kućanstvima. Industrija bi trebala razmotriti zamjenu LPG-a drugim sirovinama kada je izvedivo, uz mjere učinkovitosti i redovnog održavanja kako bi dodatno smanjila potrošnju.
Najveći poremećaj na tržištu nafte u povijesti
IEA ističe da sukob uzrokovao najveći poremećaj u povijesti globalnog tržišta nafte, jer je promet kroz Hormuški tjesnac, ključnu rutu za oko 20% svjetske potrošnje nafte, gotovo zaustavljen.
Dnevno kroz ovaj tjesnac prolazi oko 20 milijuna barela sirove nafte i derivata, što je podiglo cijenu sirove nafte iznad 100 dolara po barelu i dodatno povećalo cijene dizela, mlaznog goriva i tekućeg naftnog plina.
Agencija podsjeća da su članice IEA-e 11. ožujka odobrile oslobađanje 400 milijuna barela iz hitnih rezervi, što predstavlja najveće oslobađanje zaliha u povijesti agencije.
Energetska sigurnost kroz smanjenje potražnje
IEA naglašava da mjere na strani opskrbe nisu dovoljne da potpuno kompenziraju poremećaj. Stoga smanjenje potražnje postaje ključni alat za zaštitu potrošača, očuvanje goriva za najvažnije svrhe i stabilizaciju tržišta dok se ne obnove redoviti tokovi opskrbe.
Preporučene mjere ne mogu u potpunosti nadoknaditi izgubljenu opskrbu, ali su važan instrument za smanjenje troškova potrošača i ublažavanje pritisaka na globalno tržište.
