Rat s Iranom ostavio je dubok trag na iračkom gospodarstvu, a Bagdad sada želi nadoknaditi izgubljene prihode povećanjem proizvodnje nafte. Kako navodi Reuters, Irak pojačava pritisak na OPEC kako bi dobio veću proizvodnu kvotu, upozoravajući da sadašnja ograničenja više ne odgovaraju njegovim gospodarskim potrebama.
Za drugog najvećeg proizvođača nafte u OPEC-u ovo nije samo pitanje energetike. Nafta je prošle godine činila čak 88 posto prihoda državnog proračuna, pa svaki poremećaj izvoza izravno pogađa javne financije, investicije i gospodarski oporavak zemlje.
Rat promijenio iračke prioritete
Sukob između Irana i Izraela, koji je ozbiljno poremetio promet kroz Hormuški tjesnac, privremeno je smanjio irački izvoz nafte i dodatno iscrpio državni proračun.
Iračke vlasti sada žele što prije povećati proizvodnju i iskoristiti postupnu normalizaciju izvoza. Prema izvorima Reutersa, Bagdad razmatra sve opcije ako OPEC ne odobri znatno veću proizvodnu kvotu. Među njima se, neslužbeno, spominjao čak i izlazak iz organizacije, premda je premijer Ali Faleh al-Zaidi odbacio tvrdnje da je o tome donesena bilo kakva odluka.
Novi investicijski val mijenja računicu
Irak svoje zahtjeve ne temelji samo na većim fiskalnim potrebama nego i na novom investicijskom ciklusu.
Od početka 2025. najveće svjetske energetske kompanije ponovno ulažu milijarde dolara u iračka naftna polja. BP je preuzeo projekt vrijedan do 25 milijardi dolara za razvoj polja u Kirkuku, TotalEnergies provodi ulaganje od 10 milijardi dolara u Basri, dok je ExxonMobil potpisao sporazum za razvoj velikog polja Majnoon. I Chevron razmatra povratak na iračko tržište.
Takvi projekti trebali bi povećati proizvodne kapacitete, ali bez većih kvota dio novih ulaganja mogao bi ostati neiskorišten.
Zašto Irak traži više barela
Prema podacima Međunarodne agencije za energiju (IEA), Irak trenutno može proizvoditi 4,9 milijuna barela nafte dnevno, dok mu srpanjska kvota OPEC-a dopušta 4,378 milijuna barela.
Razlika veća od 500.000 barela dnevno pri sadašnjim cijenama predstavlja oko 36 milijuna dolara potencijalnog dnevnog prihoda.
Za Bagdad je računica jasna. Veća proizvodnja znači više prihoda za državni proračun i brži oporavak gospodarstva nakon ratnih poremećaja.
Ambicije su velike, prepreke još veće
Iračka vlada želi dugoročno povećati proizvodnju na čak sedam milijuna barela dnevno.
To bi zemlju približilo razinama koje su prije desetak godina izgledale nedostižno. Međutim, analitičari upozoravaju da su infrastrukturna ograničenja i dalje najveći problem.
Izvozni terminali, cjevovodi i skladišni kapaciteti ne mogu pratiti planirani rast proizvodnje. Istodobno, strani investitori i dalje upozoravaju na regulatornu neizvjesnost, sigurnosne rizike i sporu provedbu velikih projekata.
Slični planovi postojali su i ranije. Irak je 2012. odustao od ambicije da proizvodi 12 milijuna barela dnevno nakon što su međunarodne naftne kompanije procijenile da ciljevi nisu ostvarivi.
Novi izazov za OPEC
Za OPEC irački zahtjev dolazi u osjetljivom trenutku.
Organizacija se još oporavlja od posljedica rata na Bliskom istoku i odlaska Ujedinjenih Arapskih Emirata nakon gotovo šest desetljeća članstva. Svako povećanje kvote za Irak moglo bi potaknuti i druge proizvođače da zatraže isti tretman.
Zbog toga se pred OPEC-om otvara mnogo šire pitanje od same proizvodnje nafte. Organizacija mora odlučiti kako uskladiti potrebe članica koje traže više prihoda s ciljem očuvanja stabilnosti globalnog tržišta nafte.
Upravo će ta odluka pokazati može li OPEC i dalje održavati zajedničku proizvodnu disciplinu ili će sve snažniji nacionalni interesi postupno potkopati njegov utjecaj na svjetsko energetsko tržište.
