Dok je cilj umjetne inteligencije postati sve prirodnija u komunikaciji, događa se obrnuti fenomen. Ljudi koji redovito koriste alate poput ChatGPT-a počeli su preuzimati govorne obrasce tih alata. Umjesto da chatbotovi zvuče ljudski, korisnici sve češće zvuče kao strojevi.
Kako umjetna inteligencija mijenja naš govor
Novo istraživanje Instituta Max Planck za ljudski razvoj pokazuje kako umjetna inteligencija ne utječe samo na pisanje i učenje, nego i na govor. Otkriveno je da je došlo do naglog i mjerljivog porasta korištenja riječi koje favorizira ChatGPT.
Primjeri riječi koje su češće u upotrebi uključuju: zadubiti se, shvatiti, pohvaliti se, brzo i pedantno. Znanstvenici upozoravaju da ovo može imati posljedice na kulturnu i jezičnu raznolikost. Strojevi, prvotno obučeni na ljudskim podacima, sada generiraju obrasce koje ljudi usvajaju.
U prvoj fazi istraživanja, ChatGPT je koristio za “poliranje” milijuna stranica raznih tekstova – e-poruka, članaka i znanstvenih radova. Na taj način znanstvenici su dobili pregled vokabulara koji alat preferira. Nakon toga, analizirano je više od 360.000 videa i 771.000 podcasta, prije i poslije lansiranja ChatGPT-a.
Rezultati su pokazali da je u 18 mjeseci od izlaska ChatGPT-a zabilježen porast riječi koje koristi umjetna inteligencija. Ovaj trend je vidljiv u scenarijima, podcastima i svakodnevnim razgovorima. Iako ljudi prirodno preuzimaju jezik iz medija i kulture, ovaj fenomen odudara po svojoj brzini i izvoru.
Utjecaj umjetne inteligencije na društvo i komunikaciju
Posebnu zabrinutost izaziva mogućnost da umjetna inteligencija, kroz jezik, utiče na društvene norme i identitet. Stručnjaci ističu da se oponašanje AI vokabulara može promatrati kao znak povjerenja u tehnologiju, bez obzira na njezine poznate nedostatke – poput halucinacija i netočnih tvrdnji.
Lingvist Levin Brinkmann objašnjava da ljudi češće imitiraju one koje percipiraju kao stručne i autoritativne. Tako se umjetna inteligencija, iako stroj, sve više doživljava kao relevantan i utjecajan izvor.
Zanimljivo je da različiti AI sustavi razvijaju različite govorne stilove. ChatGPT koristi formalniji i akademskiji jezik, dok je Googleov Gemini više razgovoran. Claude ima svoj vokabular, a Grok koristi neformalni ton i igru riječi.
Ova razlika ukazuje na to da AI sustavi već posjeduju prepoznatljive komunikacijske osobine, koje korisnici mogu nesvjesno usvojiti. Time se postavlja pitanje koliko će se ljudska komunikacija i dalje udaljavati od izvorne spontanosti.
Stručnjaci zaključuju da se svjedoči jedinstvenom fenomenu: strojevi, obučeni na ljudskoj kulturi, sada vraćaju utjecaj i mijenjaju istu tu kulturu. Ta pojava stvara tzv. kulturnu povratnu petlju, u kojoj ljudi i strojevi uzajamno oblikuju jedni druge.
Ovakvi nalazi otvaraju novo poglavlje u području psiholingvistike i kognitivne znanosti. Budući razvoj umjetne inteligencije mora uzeti u obzir njezin utjecaj na društvenu dinamiku i jezične obrasce svakodnevice.
Izvor: INC; prijevod i prilagodba: financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.
